Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava deseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.

Srpska pravoslavna crkva proslavlja Duhove i kao jedan od najvećih događaja u hrišćanstvu, zabilježen u Četvorojevanđelju.

Smatra se da su, poslije događaja u Јerusalimu, apostole božanskom silom nadahnuli Otac, Sin i Duh Sveti koji se, kako je zapisano, u obliku plamenih jezika spustio na glave Hristovih učenika.

Na Duhove je Hristos ispunio obećanje koje je dao učenicima na dan Vaznesenje kada im je poručio da sa Tavora krenu u Јerusalim i tu sačekaju dok im se ne javi Duh Sveti koji će ih krstiti - ali ne vodom, kako je krštavao Јovan Krstitelj, već ognjem božanskim koji će im dati snagu da svim narodima na njihovim jezicima propovijedaju Јevanđelje.

U deseti dan po Spasovdanu, kako je zapisano, začula se huka nalik na snažnu oluju iznad doma dvanaestorice apostola, pojavila se Bogorodica i narod je ugledao jaku svjetlost i plamene jezike kako se spuštaju na glave Hristovih učenika.

U hrišćanstvu se smatra da su apostoli, iako ljudi iz naroda i ne mnogo učeni, dobili znanje svih jezika koje do tada nisu govorili i snagu da dovrše djelo Gospodnje za spas čovječanstva.

Za hrišćanstvo je Pedesetnica početak svega, početak prvog obraćanja Hristovih učenika narodu.

Prema jevanđeljskom predanju, okupljenom narodu prvo se obratio sveti apostol Petar i pozvao ga na pokajanje i krštenje. Kršteno je, kako kaže predanje, tri i po hiljade duša čime su stvoreni temelji crkve koja traje već treći milenijum.

Na prvi dan Duhova u crkvama i hramovima služi se Sveta liturgija, tokom koje se unose trava, grančice lipe i cvijeće, od kojih se prave vjenčići. Narod vjeruje da su ovi vjenčići posebno blagosloveni, jer su ispleteni u hramu Božjem na veliki dan, te da bi ih zbog toga trebalo čuvati uz ikonu do sljedeće Pedesetnice. Veruje se, takođe, da duhovski vjenčići čuvaju ukućane od zla i donose im dobro zdravlje i napredak.

Srpska pravoslavna crkva, kao i sve pravoslavne crkve, datum praznovanja Pedesetnice vezuje za Vaskrs, pa i ovaj Gospodnji dan spada u pokretne praznike i obilježava se uvijek u nedjelju, desetog dana po Vaznesenju.

Duhovi se kao i Vaskrs i Božić slave tri dana, pa su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak.