Veliki četvrtak se slavi u sjećanje na posljednju večeru Isusa Hrista, poznatu i pod nazivom Tajna večera, prije nego što ga izdao Juda.

Hristos je, prema vjerovanju, na dnašnji dan, Veliki četvrtak, okupio Apostole u Jerusalimu na Tajnoj večeri. Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i i vino, podjelio apostolima i rekao:

– Uzmite, jedite, ovo je Tijelo moje koje se lomi za vas, radi oproštaja grijehova.

Onda je podigao čašu vina:

– Pijte iz nje svi, ovo je Krv moja Novoga zavjeta koja se lije za vas, i za mnoge, radi oproštenja grijehova.

Jedan od apostola, zvani Juda Iskariotski, je izsašao i izdao Hrista za trideset srebrenika.

Vjerovanja na Veliki četvrtak

U narodu postoje razna vjerovanja i običaji, jedna od njih je da pri obilježavanju ovog dana nema slavlja, već samo okupljanja.

Na Veliki četvrtak je ustanovljena Sveta tajna pričešća, zbog čega se vjeruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grijehovi, a koji su postili na vodi najmanje pet dana prije pričešća.

U manastir Tronošu mještani obližnjih sela donose veliku svijeću, od čistog voska, koja se pali tokom čitave godine, dok se ne donese sljedeća naredne godine.

Pravoslavne crkve na Veliki četvrtak obavljaju mirovarenje. Miro se kuva tri dana, od ponedjeljka do srijede, u kazanima u kojima se stavlja osvećena voda, čisto vino i maslinovo ulje, a potom razna ulja, smole, biljke i mirisi. Kod nas se koristi tridesetak materija.

Farbanje jaja

U nekim krajevima farbanje uskršnjih jaja počinje na današnji dan. Prema običajima treba da se ofarbaju do Velike subote.

Smatra se da je crkva prihvatila bojenje jaja još u 12. vijeku, a kod nas se taj običaj javlja u 16. vijeku.