Magazin
25.04.2022.
14:48
Danas je Vaskršnji ponedjeljak, a jedan običaj na današnji dan posebno je vezan za upokojene
Izvor: Infobijeljina
0
Podijeli
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja drugi dan Vaskrsa – Vaskršnji ponedjeljak.
Hrišćani slave Vaskrs tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima Svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrsne, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.
Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.
Vaskršnjim ponedeljkom počinje takozvana Svijetla nedjelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa.
Svijetla nedjelja, ili Vaskrsna, ili Pashalna nedjelja smatra se kao jedan dan Vaskrsa – cijela sedmica se tretira kao jedan neprekidni dan. Zato je svakog dana bogosluženje isto kao i na Vaskrs.
OBIČAJI
Na vaskrsni ponedjeljak se nastavljaju gozbe i veselja, ali kako je dan ranije predviđen za najužu porodicu, ovog dana se ugošćavaju kumovi, rodbina, prijatelji.
Vaskršnji ponedeljak se u pojedinim mjestima zove i pobusani ponedeljak, jer po narodnom običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem zelene trave. Naime, taj dan je posvećen upokojenima i stoga treba otići na groblje i zapaliti svijeću, urediti groblje, odneti farbana jaja na grob jer je taj dan posvećen upokojenima.
U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, se zadržao običaj polivanja djevojaka na vaskršnji ponedjeljak. Naime, mladi momci obilaze fijakerima ili karucama djevojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi djevojku. Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih djevojačkih grijeha, a to takođe podsjeća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije djevojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, djevojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.
Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima Svetog apostola Pavla, zapisanih u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrsne, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.
Praznovanjem Vaskrsenja hrišćani naglašavaju svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.
Vaskršnjim ponedeljkom počinje takozvana Svijetla nedjelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa.
Svijetla nedjelja, ili Vaskrsna, ili Pashalna nedjelja smatra se kao jedan dan Vaskrsa – cijela sedmica se tretira kao jedan neprekidni dan. Zato je svakog dana bogosluženje isto kao i na Vaskrs.
OBIČAJI
Na vaskrsni ponedjeljak se nastavljaju gozbe i veselja, ali kako je dan ranije predviđen za najužu porodicu, ovog dana se ugošćavaju kumovi, rodbina, prijatelji.
Vaskršnji ponedeljak se u pojedinim mjestima zove i pobusani ponedeljak, jer po narodnom običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem zelene trave. Naime, taj dan je posvećen upokojenima i stoga treba otići na groblje i zapaliti svijeću, urediti groblje, odneti farbana jaja na grob jer je taj dan posvećen upokojenima.
U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, se zadržao običaj polivanja djevojaka na vaskršnji ponedjeljak. Naime, mladi momci obilaze fijakerima ili karucama djevojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi djevojku. Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih djevojačkih grijeha, a to takođe podsjeća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije djevojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, djevojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.