Navode ovo sagovornici "Glasa Srpske" komentarišući posljednju inicijativu i peticiju pojedinih bošnjačkih političkih predstavnika, koje predvodi gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, nevladinih organizacija i raznih instituta da se u pojedinim evropskim gradovima zabrani prikazivanje dugometražnog dokumentarnog filma "Republika Srpska: Borba za slobodu", autora Borisa Malagurskog.

 

Prema njihovim riječima, iluzorno je i ravno ludilu tražiti da se zabrani prikazivanje filma koji kroz zanimljive i značajne priče iz prošlosti i sadašnjosti predstavlja Republiku Srpsku, objašnjava njeno nastajanje, te govori o značaju njenog opstanka i prosperiteta, ne samo za srpski narod, već za cijeli region, evropsku i svjetsku civilizaciju.

 

Politikolog Filip Matić kaže da se radi o još jednom sumraku razuma u režiji Sarajeva i gradonačelnice ovog grada jer se na drugi način ne može objasniti zahtjev da se cenzuriše i zabrani prikazivanje filma koji govori o jednom narodu i njegovim nastojanjima da dođe do slobode, a u isto vrijeme veliča i hvali film "Sarajevo safari" koji je baziran na fikciji.

 

- Ali, taj dio narativa prikazan u "Sarajevo safariju" se uklapa u te njihove pokušaje stvaranja nekih novih mitova i narativa. Na ovaj način se uništava i ona Robespjerova "mrzim to što govoriš, ali ću do kraja života braniti tvoje pravo da o tome pričaš". Mislim da se on danas okreće u grobu, s obzirom na to kako se danas tretira i doživljava sloboda govora i demokratija, kako u svijetu, tako i ovdje kod nas. To je jedan neoliberalni koncept "istine", koji se pokušava nametnuti i u BiH - istakao je Matić.   

 

Navodi da se radi o doktrini koja postoji ne samo u BiH, već i u pojedinim susjednim zemljama, a koja podrazumijeva stvaranje negativne atmosfere da je sve što ima bilo kakav srpski predznak odmah po pravilu neprijateljsko.

 

- I ova posljednja peticija koja je pokrenuta protiv prikazivanja ovog filma ima za cilj stvaranje i održavanje lažne i sintetičke slike o BiH. Sve to je dio jedne šire priče, stvaranja novog identiteta, pa se tako sve češće mogu čuti i izjave da bogumili nisu bili Srbi, a da je Tvrtko Kotromanić bosanski kralj - dodao je Matić.

 

Kolumnista Mihailo Medenica kaže da ga nije iznenadila ova peticija, jer ona dolazi od onih koji su svoju "državu" stvorili na srpskoj krvi.

 

- Oni će se boriti svim silama da u miru dovrše ono što nisu u ratu. Bošnjaci se ponašaju kao generalni zastupnici patnje, postoji samo njihova istina, samo su njihove majke zakukale za sinovima, samo su oni stradalnici, a za Srbe je rezervisano mesto na klupi za večite zločince. Zaklinju se u nekakvu istinu i pomirenje, a za njihovom "istinom" su ostali Zalazje, Sase, Kamenica, Bratunac, Kravica..., desetine srpskih sela kojih više nema, baš kao ni Srba koji su živeli u njima. Srpska je jedini garant opstanka i ostanka Srba, a to jeste ono što Bošnjake najviše žulja. Izgleda da za Srbe ima ostanka samo pod zemljom, mada im ni tamo nisu dali mira, strahujući, valjda, da će i grobovi progovoriti o srpskom stradanju u BiH - kategoričan je Medenica.

 

 

Ovim povodom na društvenim mrežama oglasio se i Malagurski, poručujući gradonačelnici Sarajeva, koja zatražila od gradskih vlasti u Salcburgu da zabrane prikazivanje ovog filma, jer on navodno predstavlja propagandu koja krivo interpretira činjenice, veliča ideologije koje su dovele do raspada država, da prvo pogleda film.

 

- Apsolutno je nedopustivo da se slepo zabranjuje film koji nikoga ne vređa ili napada, osuđuje sva zlodela, a pre svega edukuje ljude o srpskoj tradiciji, muzici, hrani i jeziku, s ciljem boljeg razumevanja različitih kultura. Ne smemo da se vratimo u vremena spaljivanja knjiga - napisao je Malagurski, dodajući da je u toku i orkestrirana kampanja bošnjačkih i albanskih organizacija i pojedinaca s ciljem da se zabrane premijere ovog filma i u Njemačkoj, a pritisci lobista su ogromni i na organizatore u ostalim državama.