Deset delegata Vijeća naroda, među kojima je osam Bošnjaka i dva Hrvata, u zahtjevu podnesenom 25. januara zatražilo je od Ustavnog suda BiH da donese odluku da član Zakona o Danu RS u kojem se navodi "Na osnovu potvrđene volje građana RS, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike" nije u skladu sa Ustavom BiH.

Odgovor na taj zahtjev počeo je da priprema republički tim za odbranu i učešće u raspravi, a u kojem su pravni i istorijski stručnjaci, ministri, narodni poslanici i advokati. Prva sjednica tima, na kojoj su razmotreni osnovni podaci, održana je u petak u Narodnoj skupštini RS, a članovima je ostavljen rok do naredne sedmice da dostave prijedloge.

- Tekst odgovora ćemo utvrditi na sjednici u utorak, a sve će biti završeno na sjednici skupštinskog Odbora za ustavna pitanja - rekao je član tima Mile Dmičić.

Akcenat će biti, kako je naveo Dmičić, na posljednjoj odluci Ustavnog suda BiH o zahtjevu iz RS za ocjenu ustavnosti 1. marta, koji u FBiH slave kao dan državnosti BiH, a koji je odbačen kao neosnovan.

- Konstitutivnost je u suštini državotvornost i zato će akcenat biti na tome da u kontekstu posljednje odluke Ustavnog suda BiH iz juna prošle godine, koja se odnosila na 1. mart kao dan državnosti BiH, pozovemo sud da vodi računa o tome - rekao je Dmičić.

Zakon o Danu Republike usvojen je u oktobru 2016. godine na posebnoj sjednici parlamenta. Njime je definisano da je 9. januar sekularni praznik, a po odluci Vlade taj dan je neradni u Srpskoj. Zakon je usvojen nakon sprovedenog referenduma na kome je više od 99 odsto građana koji su izašli na glasačka mjesta kazalo da želi da 9. januar i dalje bude Dan RS.

Ustavni sud BiH prethodno je, odlučujući na osnovu apelacije koju je podnio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, utvrdio da dio Zakona o praznicima RS koji se odnosi na obilježavanje 9. januara kao Dana Republike nije u skladu sa Ustavom BiH.

- To što je Dan Republike na dan kada je vjerski praznik je slučajnost. Sa stanovišta istorijskog i političkog konteksta ni u čemu nije diskriminirajući u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. Naprotiv. Srpsku su stvarali predstavnici sva tri naroda i ostali, kako to piše u Ustavu RS - rekao je Dmičić.

Ustavni sud BiH, ponovio je Dmičić, stalno kada je riječ o RS nalazi dva pravnička termina - retroaktivnost primjene i presuđena stvar.

- Zakon je prošao svu proceduru i jasno je da je ovo i dalje politički, a ne pravni čin kao i nastavak negacije Srpske, nepriznavanje subjektiviteta, digniteta i njenog statusa kroz stalne sudske sporove. Teško je predvidjeti ishod, ali i kraj vremena ovog sudovanja - rekao je Dmičić.

On je istakao da je zatraženo da u Ustavnom sudu BiH bude održana javna rasprava kako bi još jednom ponovili da je zahtjev neosnovan te opterećen sa dosta paušalnih ocjena.

- Suština je da taj sud ne treba da ulazi u vjerske praznike, u kalendar jedne vjerske zajednice i da presuđuje istorijskim i političkim događajima - rekao je Dmičić i zaključio da to nije ustavna materija.

Odbačeni zahtjevi iz RS 

Ustavni sud BiH je početkom jula prošle godine odbacio apelaciju 30 poslanika Narodne skupštine RS kojom su tražili da neustavnim proglasi obilježavanje 1. marta kao dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao dana državnosti BiH. Sud je, odbacujući kao neosnovane te zahtjeve, naveo da su oni u skladu s preambulom Ustava BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Zvaničnici RS godinama upozoravaju da je 1. marta 1992. sproveden referendum o nezavisnosti BiH na koji većina Srba nije izašla i na kojem su ih preglasali Bošnjaci i Hrvati i da je tada ubijen srpski svat Nikola Gardović na Baščaršiji u Sarajevu, što je bio uvod u rat.

Sastav tima

Koordinator

* Rajko Kuzmanović (predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS)

Članovi

* Siniša Karan, Mile Dmičić, Željko Mirjanić, Darko Radić, Radomir Lukić (pravnici)

* Dragan Čavić, Nedeljko Glamočak i Perica Bundalo

(poslanici i članovi Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine)

* Anton Kasipović i Lejla Rešić (ministri u Vladi RS)

* Dragana Marković (sekretar Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine)

* Jovan Čizmović (advokat)

* Željko Vujadinović (istoričar)