Osjećaj bola je način na koji nam tijelo signalizira da smo pretjerali sa naporom. Da li je zaista potrebna neka vrsta patnje da bismo napredovali, i ostvarili vidljive rezultate vježbanja?
Stručnjaci se slažu da za napredak nije uvijek potreban neprijatan napor i trpljenje bolova. Ovo je naročito važno kada se govori o zdravstvenim benefitima koji dolaze sa redovnim vježbanjem, a posebno se misli na stanje kardiovaskularnog sistema i povećanje mišićne mase.
Doktor Oli Perkin iz Centra za ishranu, vježbanje i metabolizam (CNEM) Univerziteta u Batu u Indiji kaže da veća bol i osjećaj jačeg napora ne znači i bolje rezultate: „Bolje je kada možete ostvariti napredak uz tek malo bola“.
Vrsta „bola“ o kojoj se govori nije nužno štetna. To je način na koji vaše telo signalizira napor a od davnina navodno važi da „veći napor obično signalizira veću nagradu“, prenosi RTS.
„Međutim, to može uključivati osjećaj nelagodnosti i želju da prestanete ako imate ubrzani rad srca ili peckanje u mišićima, što je reakcija na stres koja se razvila da bi regulisala napor“, kaže dr Perkin.
Zatim, tu je i bol u mišićima sa odloženim početkom, bol koji možete osjetiti dan ili dva nakon treninga. „Smatra se da je to možda zaštitni mehanizam – način na koji vam telo govori da mišićima treba vremena da se oporave“, kaže dr Perkin.
„Vježbe slabijeg intenziteta, poput hodanja i vožnje bicikla, mogu biti zaista efikasne – posebno kada se rade duže vrijeme“, dodaje.
Odložen bol se ne javlja poslije svih vrsta vježbi
„Ali vaša početna tačka je važna. Kada počnete da vježbate, pokret može biti neprijatniji, ali kako se vaše telo prilagođava, možete se kretati efikasnije ili razviti jaču mentalnu i fizičku otpornost. Tada ćete se osjećati lakše, ali ćete i dalje postizati napredak“, ističe dr Perkin.
Odložen bol se ne javlja poslije svih vrsta vežbi, već samo poslije određenih, bez obzira na nivo napora. Uglavnom se „upala mišića“ – dan posle javlja nakon vježbi koje su nam nove, i pri kojima se mišiće istežu pod napetošću, kao što je na primjer trčanje nizbrdo.
„Ne morate da iskusite mnogo bola da biste napravili poboljšanja, posebno ako počinjete sa niske osnovne vrijednosti. Vježbe sa malim intenzitetom, poput hodanja i vožnje bicikla, mogu biti veoma efikasne – posebno kada se rade duže vrijeme. Bilo koji pokret – čak i ako se ne čini teškim – mnogo je bolji nego ne raditi ništa“, ističe doktor Perkin.