Saglasni u ovom stavu su pravni i politički stručnjaci, koji ocjenjuju da se Ustavom moraju otkloniti sve nedoumice i o nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske kao ustavotvorca, kako bi se, dodaju, jasno stavilo do znanja šta može predsjednik Republike, šta može potpredsjednik, a šta eventualno može vršilac dužnosti.

Ovom temom neophodno se pozabaviti kako bi se izbjegle aktuelne situacije u kojima se nalazi Republika Srpska, poput mišljenja da v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije mogla predložiti mandatara za sastav Vlade RS, da potpredsjednici imaju veću ulogu od one koja im je data aktuelnim Ustavom Srpske, pa do toga da parlament nije mogao da imenuje nikoga u v.d. mandat.

Dmičić: Ima prostora za unapređenje Ustava

Mile Dmičić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, podsjeća da predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda, čime je u sadašnjem Ustavu RS u svoj svojoj punoći implementiran osnovni temelj konstitutivnosti triju naroda u BiH. Dmičić podsjeća i da predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik mijenjati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije, te da u slučaju da se to desi - to predstavlja vremenski ograničen stav.

U takvoj situaciji i s obzirom na to da ne postoje norme o drugim stanjima, Dmičić ističe da ima prostora da se u unapređivanju ustavnih rješenja, pogotovo sa stanovišta komparativne ustavnosti i situacije u ustavnosti BiH, stvore uslovi da se u nekim narednim ustavnim promjenama razgovara i o konstituciji ustavne norme vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

"To sve ima temelj u slučajevima koje imamo i u stanjima od 2007. i iznenadne smrti predsjednika Milana Jelića, ali vodeći računa o tome da ima jedna činjenica, a to je da se predsjednik Republike Srpske bira na opštim izborima, a ne u parlamentu u Srpskoj. U kontekstu ta dva stanja moguće je tražiti i rješenje o vršiocu dužnosti do sprovođenja vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske", kaže Dmičić za "Nezavisne novine" te dodaje:

"Ili ukoliko ustavnim rješenjima, a ovdje je republikanski oblik uređenja, Narodna skupština kao najviše ustavotvorno i zakonodavno tijelo ne bira predsjednika, onda ona dobija legalitet i legitimitet da određuje vršioca dužnosti predsjednika Republike, a dva potpredsjednika obavljaju dužnosti u skladu sa svojim nadležnostima".

Jedan od mogućih načina da se riješe ovakve stvari, prema njegovom mišljenju, je i ako se donese zakon o predsjedniku Republike kao ustavnom organu.

"Onda je i tu moguće dalje razraditi stanja koja se događaju u ovakvim ili sličnim situacijama", naglasio je Dmičić.

Ovlašćenja v.d. predsjednika Republike Srpske

Na pitanje ukoliko bi se Ustavom zaista definisao vršilac dužnosti predsjednika kao ustavna kategorija, koja ovlašćenja bi on imao, Dmičić odgovara da bi to odredio ustavotvorac.

"Ustavotvorac bi definisao u kojoj mjeri će u tom dijelu vršenja dužnosti biti puna ustavna norma ili određena restrikcija zbog stanja u kojima se nalazi ustavni organ - predsjednik Republike Srpske", zaključio je profesor Dmičić.

Stevandić: Potpredsjednici nemaju nikakva ovlašćenja

Da Ustav RS treba promijeniti uvjeren je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

On kaže da u Ustav Republike Srpske treba uvesti sve mogućnosti, a prije svega još bolje definisati odluke koje Narodna skupština RS može donositi kada nema predsjednika Republike, jer je parlament ustavotvorac.

"Treba uvesti i kategoriju kako se u odsustvu predsjednika Republike Srpske mogu prenijeti ovlašćenja osim potpredsjedniku Republike, jer potpredsjednici nemaju nikakvu nadležnost - njima predsjednik ne može prenijeti nadležnost, već samo povjeriti poslove, i samo mogu raditi onaj posao koji im povjeri, a to je potpisivanje akata. A kad predsjednika Republike nema, potpredsjednik ne može da radi nijedan posao predsjednika jer nema izvorna ovlašćenja, njemu to mora naložiti Institucija predsjednika, a nju može substituisati samo odluka Narodne skupštine Republike Srpske ili v.d. predsjednika koga je imenovala Narodna skupština", naglašava Stevandić za "Nezavisne".

Uz to, dodaje on, u novi pravni akt treba uključiti i pojam vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

"U slučaju spriječenosti, smrti, nepredviđenih okolnosti koje mogu da se podvedu iz sudske presude i drugog. Naravno da može bolje. Ali je najgluplja priča da potpredsjednici mogu da vrše funkciju predsjednika. To je izdajnička priča ljudi koji nemaju pojma ni o Ustavu ni o nacionalnoj politici, poput pojedinih iz opozicije", istakao je Stevandić.

Ustav RS donesen 1992. godine

Podsjećanja radi, aktuelni Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a usvojila ga je Skupština srpskog naroda BiH.

Narodna skupština Republike Srpske je na 20. posebnoj sjednici, održanoj 13. marta 2025. godine, donijela Odluku o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske, nakon čega je održan niz javnih rasprava širom Republike.

Vidović: BiH treba novi državni ustav

Danijel Vidović, politikolog, ocjenjuje da je političkom sistemu BiH neophodna potpuna rekonstrukcija, uključujući i niže nivoe, odnosno entitete i kantone.

"U tom smislu smatram da treba donijeti novi ustav počevši od državne razine, sve do srednjih razina vlasti i na odgovarajući način sve to uklopiti na lokalni nivo, na jedinice lokalne samouprave", poručio je Vidović za "Nezavisne novine".