FOTO: pixabay

U antička vremena je postojao praznik posvećen sjećanju na mrtve koji sugeriše da Noć vještica nema samo keltske korijene, već i rimske.

Etnolozi ističu kako se porijeklo Noći vještica može naći u keltskom festivalu žetve, ali i da se ne može tvrditi kako samo on predstavlja njegov korijen. Popularni praznik koji je poslednjih godina postao omiljen širom svijeta je preuzeo skup elementa iz različitih evropskih kultura, od kojih se neki mogu povezati i sa Mundus patet-om.
 
Praznici u čast mrtvih

Izraz mundus patet znači "otvoreni svijet" i odnosi se na mundus Cereris tj. jednu od najstarijih građevina u Rimu koja se prema legendi nalazila na mjestu gdje je grad "rođen". Naime, Romul je navodno podigao kako bi umirio dušu svog brata Rema i posvetio je boginji Cereri. Vijekovima se vjerovalo da je ova građevina veza između svijeta živih i mrtvih, pa je njen ulaz najčešće bio zapečaćen velikom pločom koja je skidana samo tri puta godišnje - 24. avgusta, 5. oktobra. i 8. novembra, kada je dušama predaka bilo dozvoljeno da se vrate na zemlju.
 
Datumi nisu odabrani slučajno, jer su se poklapali sa danima posvećenim bogovima podzemlja. Međutim, u takvim prilikama živi su morali da budu na oprezu. Katon Stariji u svojim djelima navodi da su se svi zvanični poslovi prilikom otvaranja prolaza obustavljali, a vrata hramova su morala da budu zatvorena. Vjerovalo se da su duše mrtvih posebno ljubomorne na žene, pa su zabranjivani seksualni odnosi u ovom periodu, ali i sve nepotrebne aktivnosti kako ih duhovi ne bi odvukli u smrt. 
 
Pored toga što je baš kao i kod Noći vještica čitav koncept posvećen sjećanju na mrtve, još jedna običaj koju su Rimljani praktikovali ima nevjerovatnu sličnost sa njim. Izvori navode da su vještice u antičkom periodu posjedovale znanja o smrti i nekromantiji, zbog čega su bile jako poštovane i cijenjene. Stoga su na sve načine pokušavali da ih umilostive, a vjerovalo se da je najbolji način za to ponuda u vidu slatkiša. 
 
Iako istoriografija teži da predstavi Rimljane i Kelte samo kao neprijatelje, malo poznata činjenica je da su obje kulture izvršile veliki uticaj jedna na drugu. Mnoge od najstarijih rimskih tradicija bile su povezane sa žetvom i godišnjim dobima, baš kao i kod Kelta. Oni su stoga dijelili uvjerenje da treba da budu zahvalni za blagodeti koje im je dala zemlja, ali i da treba da ih dijele sa svojim precima i to tako što će im s vremena na vrijeme dozvoliti da se vrate u svijet živih.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )