Prema podacima Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH broj izdatih akciznih markica se od 2009. godine kada se krenulo sa povećanjem akciza dramatično se smanjio, a procjene su da je glavni razlog za to rast crnog tržišta.

 

Tako je broj izdatih markica u 2009. godini iznosio 534,9 miliona KM, a u 2018. godini 225,4 miliona KM.

 

Istovremeno je došlo i do snažnog rasta prihoda po osnovu akciza na duvan, ali su oni i varirali, odnosno u nekim godinama su čak imali i pad, iako je akciza rasla.

 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić, jedan od autora istraživanja na temu akcizne politike na duvan u BiH, kaže da se BiH odlučila za pogrešan akcizni model koji je za posljedicu imao izuzetno negativne rezultate.

 

„Zaista je nejasno zašto se taj model prihvatio, imajući u vidu činjenicu da su zemlje koje su već ušle u EU, poput Hrvatske, imale dosta jednostavniju akciznu politiku u poređenju sa našom koja je bila rigidna. Kod nas se preko noći formiralo crno tržište, propalo je niz domaćih proizvođača, a potrošači su na ilegalnom tržištu dobili proizvode sumnjivog kvaliteta koji mogu dodatno da oštete njihovo zdravlje“, kaže Čavalić za portal CAPITAL.

 

Ističe da su vlasti BiH, pod nekim imaginarnim zahtjevima, krenule u nekontrolisanu akciznu politiku koja je dovela do toga da izgleda kako opada broj osoba koje konzumiraju duvanske proizvode, a u stvari se taj broj samo prebacio na ilegalno tržište. Pored toga, kaže da je u jednom momentu došlo do pada prihoda od akciza.

 

„Vrhunac je bio 2016. godine kada se dostigla ta nevidljiva tačka Laferove krive, odnosno kada svaki dodatni namet ne donosi rast prihoda za državu“, kazao je on.

 

Čavalić kaže da je teško ići unazad i smanjivati akcize, te da bi za sada najbolje rješenje bilo da se održava moratorijum koji je na snazi od 2019. godine.

 

„Mi smo sada dostigli taj iznos od 90 odsto opterećenja i ni slučajno ne bi trebalo ići sa daljim rastom ili tempom rasta koji smo imali do sada. To bi bilo katastrofalno“, kazao je Čavalić.

 

Njegovo mišljenje dijeli i ekonomista Arsen Hršum koji kaže da je iluzorno pričati da samo akcize utiču na nivo ilegalnog tržišta, a da ne utiče nivo efikasnosti državnih institucija zaduženih za suzbijanje ilegalnog tržišta.

 

„Previše brzo se išlo na podizanje akciza. To je trebalo da se uradi u periodu od nekih 15 godina. Povećanje akciza bi trebalo da ima za cilj rast prihoda i smanjenje konzumacije proizvoda koji štetno djeluju na ljudsko zdravlje. Međutim, podaci do kojih smo mi došli ukazuju na to da je akcizna politika podbacila i u jednom i u drugom segmentu, jer smo u jednom periodu imali smanjenje prihoda, zbog toga što je određen broj korisnika prešao na ilegalno tržište. S duge strane, prema zvaničnim podacima broj konzumenata se smanjio, ali tu nisu uračunati oni sa ilegalnog tržišta, tako da je akcizna politka podbacila i u tom cilju“, naglasio je Hršum.

 

Kazao je da bi se trebalo analizirati da li smanjiti ili zamrznuti akcize, ali da je neophodno sagledati i aspekt efikasnosti institucija u smislu sprečavanja i suzbijanja prodaje tih proizvoda.

 

„Mi u svakom gradu znamo gdje se takve cigarete mogu kupiti. Samim tim država ostvaruje ogromne gubitke, a da ne govorimo o koristima koje ostvaruju pojedinci. Procjene su da je od 2016. do 2019. godine sivo tržište možda čak i premašilo legalno“, istakao je on.

 

Za razliku od Čavalića i Hršuma, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji smatra da je povećanje akciza pravi način da se smanji konzumacija duvana.

 

„BiH je 11. zemlja u svijetu po učešću pušača u ukupnom stanovništvu, tako da je poželjna politika povećavanja akciza zbog toga što one smanjuju konzumaciju duvana i samim tim povećava se zdravlje stanovnika. Akcize su instrument čiji je prvenstveni cilj smanjenje konzumacije duvana, a inspekcijski organi su ti koji treba da se bave crnim tržištem. Prema našim analizama crno tržište u BiH je u 2019. godini je bilo oko 33 odsto, ali ono nikada ne može biti izgovor za smanjenje akciza“, kaže Gligorić i dodao da je ključ u rukama inspekcijskih organa.

 

 

I ekonomski analitičar Igor Gavran za CAPITAL kaže da ne dijeli prevlađujuće mišljenje da je jedini način za smanjenje crnog tržišta drugačija akciza politika, odnosno smanjenje akciza.

 

„Po toj logici potpuno oslobađamo odgovornosti inspekcijske i druge organe koji su obavezni primjenjivati propise i kažnjavati njihovo kršenje. Šverca cigareta i druge visokotarifne robe ima svugdje, ali u tim zemljama su institucije efikasnije i veći dio crnog tržišta se eliminiše njihovim radim. Takođe, akcize na duvanske proizvode ne smiju se gledati samo kao na izvor prihoda i nastojati trajno održavati težište na istom nivou. One upravo trebaju biti visoke da bi finalni proizvod učinile što teže dostupnim i pomogle smanjenju potrošnje“, naglašava Gavran.

 

Kaže da, ako nešto treba promijeniti u propisima to nije visina akciza, nego visina kazni za kršenje propisa u svim oblastima.

 

S druge strane, u institucijama zaduženim za suzbijanje nelegalnog uvoza i prodaje tvrde da bilježe sve bolje rezultate.

 

Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević kaže za CAPITAL da ova institucija zadnjih godina bilježi sve značajnije rezultate na suzbijanju „crnog tržišta” duvana i duvanskih proizvoda.

 

U prilog tome, dodaje, govori podatak da su njihovi službenici samo u prošloj godini spriječili nezakonito prometovanje cigareta u duvana vrijednosti od 5,5 miliona KM.

 

U prvih pet mjeseci ove godine UIO je oduzela više od pola miliona KM cigareta i duvana koji su se prodavali na crnom tržištu.

 

„U prošloj godini prvi put smo imali porast broja izdatih akciznih markica i to prvi put od 2009. godine, od kada je počelo usklađivanje akcizne politike u BiH sa legislativom EU. Dodatno ohrabruje i podatak da i u ovoj godini i dalje bilježimo rast broja izadtih akciznih markica“, kazao je Kovačević.

 

On je istakao da je u svakoj zemlji u kojoj se desilo naglo povećanje akciza na duvan i cigarete u kratkom vremenskom periodu, bilo značajno i „crno tržište”.

 

„Činjenica je da je 2009. godine kada je BiH ušla u proces usklađivanja oporezivanja akcizom duvana i cigareta legislativom EU bio puno veći broj izdatih akciznih markica UIO, da je taj broj iz godine u godinu opadao, što je svakako uticalo na rast ’crnog tržišta’“, kazao je Kovačević i dodao da Upravni odbor UIO nije povećavao akcize na cigarete već tri godine što je dovelo da postepene stabilizacije situacije.

 

Granična policija BiH je, u prvih šest mjeseci 2022. godine, privremeno oduzela 6.957 kutija cigareta bez akciznih markica, procijenjene vrijednosti oko 33.840 KM te 86 kilograma duvana.

 

U Tužilaštvu BiH ističu za CAPITAL da rade na brojnim predmetima koji se odnose na  krijumčarenje i nelegalnu prodaju cigareta, a najviše ih se odnosi na krijumčarenje cigareta iz Crne Gore.

 

„U proteklih godinu dana, imali smo akcije u predmetima za krijumčarenje cigareta, upravo sa područja Crne Gore, u kojima su među osumnjičenima bili čak i policijski službenici“, istakli su u Tužilaštvu BiH.

 

Najveća zapljena bila je prošle godine kada je zaplijenjeno skoro 300.000 kutija cigareta u teretnom vozilu kojim je upravljao Kalač Mevljudin. Procijenjena vrijednost cigareta koje su bile namijenjene crnom tržištu iznosila je preko milion KM, a tužilaštvo je protiv Kalača sredinom prošle godine podiglo optužnicu.

 

Tužilaštvo BiH je i ove godine podiglo niz optužnica zbog krijumčarenja i nedozvoljenog prometa duvana i duvanskih proizvoda iz kojih se vidi da se cigarete najčešće pokušavaju prokrijumčariti iz Crne Gore.

 

Cigarete su najčešće pronađene u putničkim automobilima, ali bilo je i slučajeva gdje su pronađene u prikolici ispod rude boksita, u ventilacionom otvoru autobusa i drugo.