Da li građani BiH trebaju plaćati „parking kazne“ pristigle iz Srbije?
U dopisima poslatim od strane nepoznatog pošiljaoca iz Švedske, ali se po svemu sudeći radi o Euro Parking Collection plc sa sjedištem u Londonu, stoji da je vlasnik vozila dužan platiti (vjerovatno) kaznu za saobraćajni prekršaj, pozivajući se vjerovatno
Lako je zaključiti već u prvoj rečenici ovog stručnog mišljenja, da postoji više spornih činjenica, što pravno, što logički nejasnih.
"Prije svega, treba znati da sva potraživanja komunalnih preduzeća, pa tako i „Parking Servisa“ zastarjevaju u roku od godinu dana. Povodom slučaja parking usluga, neki niži sudovi u Srbiji su zauzeli različite stavove, ali je dilema u potpunosti razriješena presudom Vrhovnog kasacionog suda od 17.12.2014. godine gdje isti zauzima stav da se ima primjenjivati rok zastarjelosti od godinu dana" objašnjava za portal InfoBijeljina advokat Predrag Ristić.
Ristić dodaje da komunalno preduzeće, kao što je Parking servis, nema ovlašćenje da izdaje kazne za prekršaje, ali ni takozvane „doplatne karte“. Uostalom, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja nije ni predviđena kaznena odredba za prekršaj „neplaćeni parking“. Krivičnim zakonom i Zakonom o prekršajima takođe nije predviđeno krivično djelo ili prekršaj u slučaju neplaćanja usluge koriščenja parkinga.
Kako je u pitanju klasičan obligacioni odnos, regulisan Zakonom o obligacionim odnosima, Parking servis nesporno ima pravo naplatiti uslugu korišćenja parkinga, sa sve pripadajućim zakonskim zateznim kamatama za period za koji parking nije plaćen, ali za onoliko vremena koliko je korisnik i koristio parking i ukoliko isto potraživanje potražuje u roku od godinu dana.
Ristić objašnjava da svaka vrsta kazne za prekršaj ili doplatne karte koja se ima smatrati kaznom, u ovom slučaju nije pravno utemeljena. Ustavni sud Republike Srbije 2011. godine je proglasio da opštinske odluke o izdavanju doplatnih karata nisu zakonite i nisu u skladu sa Ustavom. Iste nisu u skladu ni sa Zakonom o obligacionim odnosima i ne mogu ga derogirati i isti je sasvim jasan kada kaže da „Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obaveze“, što je slučaj kod neplaćenog parkinga. Dakle, doplatna karta nije vjerodostojna isprava koja bi se mogla koristiti za izvršenje, te ukoliko dođe do pokušaja izvršenja putem suda, potrebno je, u ostavljenom roku, podnijeti prigovor na sudsko rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave.
Advokat Predrag Ristić za portal InfoBijeljina dalje objašnjava da postoji još dosta nepravilnosti u pokušajima naplate takozvane kazne za neplaćeni parking. Jedna od njih je da i dostava doplatnih kazni putem ostavljanja istih na brisače nije način dostave koji poznaje zakon.
Eventualni strah kod građana da bi mogli doći u neprijatnost da im automobil bude blokiran „lisicama za automobile“ ili da vozilo može biti uklonjeno „paukom“, zato što nisu platili parking, takođe je pravno neutemeljno. Naime, nalog za prethodne radnje moguće je izdati samo u slučaju kada je vozilo nepropisno parkirano ili ometa normalno odvijanje saobraćaja.
Iz svega navedenog, ali i iz brojnih drugih na pravu zasnovanih razloga, možemo zaključiti da parking treba plaćati onoliko koliko ga i koristimo. Bilo kakve kazne za neplaćeni parking, nisu pravno utemeljene. Pravda je ponekad spora, ali dostižna.