Cvijanovićeva je kazala je da u priči o razgraničenju BiH sa Srbijom i Hrvatskom, nema nikakvih tajnih ili novih zahtjeva, te da je Predsjedništvo odlučilo da se o ovim pitanjima traže informacije od nadležnih, u prvom redu Komisije za granicu.

 

„Potrebno je da nam se ta informacija dostavi u narednih 30 dana. Drugi zaključak se odnosi na činjenicu da postoji potreba da se u roku od 90 dana dostavi informacija iz Savjeta ministara o eventualnim otvorenim bilateralnim pitanjima sa Srbijom", navela je Cvijanovićeva, dodajući da je sve to dovelo do pitanja granice sa Hrvatskom, odnosno teme koja ima svoj predistorijat.

 

„Još 1999. godine došlo se do dogovora o prijedlogu kako bi trebalo to da izgleda, a nakon toga vršene su određene konsultacije s obzirom na to da je bilo nesaglasnosti u vezi sa područjem Kostajnice, odnosno rijekom Unom. Ono što se posebno pojavilo kao problematično jeste granica na moru, koja je isto tako potencirana još u onom periodu kada su se vodili razgovori oko Pelješkog mosta. Hrvatska iz tog razloga nije željela da ratifikuje taj sporazum", rekla je ona.

 

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je ovim povodom prisustvovao sjednici Predsjedništva, rekao je da su se stvorile okolnosti da se riješe ova pitanja sa Srbijom i Hrvatskom.

 

"Naše informacije pokazuju da su komisije pripremile neke dokumente i da su neki čak parafirani, ali nisu došli u Parlament i Predsjedništvo BiH. Tih nekoliko spornih tačaka mislim da nije nemoguće riješiti", rekao je Konaković.

 

Podsjetimo, o granici BiH i Srbije vodili su se razgovori nekoliko godina i praktično sve je bilo dogovoreno, međutim na kraju se od potpisivanje sporazuma odustalo. Bošnjaci su tada isticali da se nisu stvorili uslovi za potpisivanje sporazuma jer nisu riješene tri tačke, odnosno područja oko hidroelektrane Zvornik 1 i Bajna Bašta te dio kod opštine Rudo kroz koji prolazi dio pruge Beograd – Bar. Suština je u tome da Bošnjaci od Srbije traže odštetu ili naknadu za hidroakumulacije koje se nalaze na teritoriji BiH, a koje je u bivšoj Jugoslaviji gradila Srbija.

 

Sa druge strane, tročlano Predsjedništvo nije imalo zajednički stav oko inicijative Bećirovića da se na nivou BiH usvoji zakon o gasu, jer je Cvijanovićeva bila protiv prijedloga, ali je preglasana pošto su Denis Bećirović i Željko Komšić glasali „za”.

 

Obrazlažući stav protiv, Cvijanovićeva je kazala da je cijela oblast energetike u nadležnosti entiteta, te da Predsjedništvo može da daje samo preporuke.

 

„Vlada RS donijela je svoj zakon o energetici koji je usklađen sa odredbama trećeg energetskog paketa. FBiH još funkcioniše na osnovu uredbe i nikada nije ni htjela da donese svoj zakon o energetici, upravo da bi se došlo u ovu situaciju da se forsira donošenje zakonskog rješenja na nivou BiH", istakla je Cvijanovićeva, dodajući da se na ovo pitanje ne može zaštititi vetom.

 

"Sve što se na tom planu bude dešavalo biće stvar parlamenta”, zaključila je Cvijanovićeva.