Cvijanovićeva na Skupština RS: Vlada očuvala stabilnost
Ekonomska politika Vlade RS za 2016. godinu nije spisak lijepih želja, nego realni dokument utemeljen na politikama Vlade RS i Reformskoj agendi usaglašenoj sa EU, istakla je Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS na završnoj riječi u skupštini o Ekonoms
Ona je zahvalila poslanicima na konstruktivnim prijedlozima i suegstijama, te je istakla da nova ekonomska politika nije spisak lijepih želja nego realan dokument utemeljen na mjerama provedenim tokom 2015. godine dok će neke, kako je naglasila, biti nastavljene u 2016.
“Uprkos teškim izazovima, poplavi i sušama koja je došla poslije poplava, uspjeli smo da zabilježimo pozitivne rezultate u gotovo svakoj oblasti. Nisu to bili spektakularni rezultati, ali ono što smo ostvarili predstavlja dobar temelj”, istakla je ona.
Dodala je da je prioritet Vlade ispunavanje preuzetih obaveza i održavanje stabilnosti budžeta i institucija, a kao jedan od najvećih izazova istakla je insistiranje EU da usvoji zahtjeve Hrvatske o slobodnoj trgovini po uslovima CEFTA-e, koje je BiH bila ukinula Hrvatskoj nakon što je ta zemlja postala članica EU.
Cvijanovićeva je najavila i da će biti usvojen novi zakon o radu, te da je Vlada uložila dosta truda da održi dijalog sa socijalnim partnerima.
Zoran Tegeltija, ministar finansija je predstavljajući budžet za 2016 godinu u visini od 3,127 milijarde maraka, rekao da je u prvih deset mjeseci 2015. godine došlo do poboljšanja nekoliko važnih indikatora – rast industrijske proizvodnje, poboljšanja na tržištu rada, a deficiti su smanjeni.
Ipak, kako je rekao, RS se suočava sa deflacijom, odnosno pada cijena, a stanje je idalje lošije nego u većini evropskih zemalja koje su glavni trgovinski partneri RS.
Ohrabruje, kako je rekao poboljšanje u oblasti rasta industrije i građevinstva što je, kako je istakao, indikator početka oporavka.
Dodao je da samo rast investicija može dovesti do ubrzanog privrednog rasta a rastu investicija država može dopriniijeti povećanjem investicija u javnom sektoru. Ipak, dodao je, važan segment mora dati privatni sektor u investicijama na šta, naglasio je, država može uticati samo indirektno kroz poboljšanje poslovnog ambijenta.
Dodao je i da postoji ogroman prostor za rast izvoza koji sad iznosi 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, a da neke zemlje u okruženju udio izvoza u BDP imaju i do 80 odsto.