Cvijanovićeva je istakla da je to novac koji pripada Budžetu Srpske, a to znači građanima Republike, dodajući da niko nema pravo, a pogotovo ne neko ko dolazi iz Republike Srpske, da daje tako neozbiljne izjave i kaže da će nešto spriječiti.

"To bi bio zločin prema svojim građanim. Ruska Federacija napravila je iskorak, i za razliku od svih zemalja, gdje se taj dug izvršavao u različitoj robi, odlučila da podrži budžet direktno u novcu, dakle BiH, i vrlo jasno navela da to nije stav koji će određivati Savjet ministara BiH", rekla je Cvijanovićeva večeras za Radio-televiziju Republike Srpske.

Premijer Srpske podsjetila je da su predstavnici Ruske Federacije naveli da se iznosi određuju prema rješenju koji koriste međunarodne finansijske organizacije - jedna trećina Republici Srpskoj, a dvije Federaciji BiH, kao i da za to traže saglasnost entiteta.

Cvijanovićeva je ponovila da Ruska Federacija uopšte nije tražili saglasnost Savjeta ministara BiH za to.

"Tužna je činjenica da imate ljude iz Republike Srpske koji smatraju da su važniji od institucija i građana Srpske i koji misle da mogu da mlate sa našim prijateljima u svijetu kako god žele, što je apsolutno nedopustivo. To je velika bruka i sramota i upravo zato je Vlada Srpske donijela zaključke da bismo se ogradili od takvih pojedinaca", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da Vlada Srpske veoma cijeni što je Ruska Federacija donijela ovakvu odluku i što je u teškim vremenima kroz koja prolazi odlučila da entitetima i građanima BiH pomogne na ovakav način.

"Očekujem da to pitanje bude riješeno, jer bi bilo pogrešno da ne bude učinjeno adekvatno, budući da je to novac koji pripada građanima. To je ekvivalent upravo za ispunjenje obaveza koje je imao Fond PIO od oko 70 miliona KM i ne bismo imali problem da raspolažemo tim novcem", kaže Cvijanovićeva.

Vlada Republike Srpske prihvatila je ranije prijedlog Ruske Federacije da se klirinški dug od 125,2 miliona dolara, koji Rusija ima prema BiH, podijeli u omjeru 33 odsto Srpskoj i 67 odsto Federaciji BiH, te da se alikvotni dio uplati direktno u budžete entiteta.

Uskoro rješenje za isplatu boračkog dodatka

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je uvođenje penzija u budžetski sistem i zatvaranje kratkoročnih obaveza Fonda PIO izazvalo trenutno opterećenje i neizmirenje određenih budžetskih obaveza, te navela da će uskoro biti riješeno pitanje isplate 11 miliona KM za godišnji borački dodatak.

Cvijanovićeva je večeras za Radio-televiziju Republike Srpske rekla da se znalo kakvih će poteškoća biti na početku funkcionisanja trezorskog sistema isplate penzija, da će biti kratkoročnih poremećaja i da svakog mjeseca za penzije mora biti izdvojeno 83 miliona KM.

Prema njenim riječima, druga stvar koja je izazvala opterećenje u izvršenju budžetskih obaveza jeste to što su radi uvođenja penzija u trezorski sistem morale biti zatvorene kratkoročne obaveze Fonda PIO, koje su iznosile 70 miliona KM.

"Upravo tih 70 miliona KM obaveza odrazilo se na neizvršenje drugih obaveza, a koje se, između ostalog, odražavaju i na kašnjenje u isplati godišnjeg boračkog dodatka", pojasnila je Cvijanovićeva i izrazila žaljenje što je došlo do kašnjenja u isplati boračkog dodatka.

Ona je naglasila da je trezorskim sistemom stvorena sigurnost za najstariju populaciju, stabilnom i redovnom isplatom penzija.

Cvijanovićeva je pojasnila da je u okviru budžetskog sistema omogućeno da isplata penzija bude okončana za 10 dana, i to da za sedam dana budu isplaćene u Srpskoj, a još tri dana za isplate korisnicima u inostranstvu.

Ona je podsjetila i da je za boračke kategorije u Republici Srpskoj u prošloj godini isplaćen 241 milion KM, od čega za lične i porodične invalidnine više od 160 miliona KM. /kraj/nb/vj

Potrebna budžetska podrška za novi aranžman

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da će za novi aranžman sa Svjetskom bankom biti potrebna budžetska podrška, odnosno takozvani projekat "DBL", za šta je poželjno da se već ima zaključen aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/ da bi se moglo kvalifikovati za takvu vrstu podrške.

Cvijanovićeva je večeras za Radio-televiziju Republike Srpske rekla da je takva podrška zasnovana i na sprovođenju određenih reformskih politika u različitim oblastima, te podsjetila da je već bila jedna takva podrška nakon što je okončana reforma registracije poslovnih subjekata.

Navodeći da je delegacija BiH tokom boravka u Vašingtonu paralelno vodila razgovore sa Svjetskom bankom i MMF-om, ona je rekla da je sa predstavnicima Svjetske banke razgovarano o tome kako da projekat "DPL" bude pretvoren u drugu vrstu podrške, odnosno kako ta banka može dati garancije da BiH izađe na svjetsko tržište kapitala.

Cvijanovićeva je ocijenila da je to izuzetno značajno za BiH i da bi, kako su naveli u Svjetskoj banci, za to trebalo da bude postignuta saglasnost svih nivoa vlasti u BiH.

"Posebno je važno to što oni očekuju, kao ispunjenje naše prethodne

mjere, donošenje novog pravilnika o lijekovima na nivou BiH. To je u nadležnosti Savjeta ministara i očekujemo da će oni u narednom periodu vrlo ozbiljno pristupiti ovom zadatku", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da se započeti projekti, koji su ranije dogovoreni sa Svjetskom bankom, realizuju predviđenom dinamikom.

"Shodno tome i povlače se određena sredstva. To su zaista korisni projekti", dodala je Cvijanovićeva.  

Odobrenje aranžmana u junu, nije tražena likvidacija Banke Srpske

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da bi u junu mogao da bude odobren aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, nakon čega bi uslijedilo povlačenje novca i istakla da predstavnici ove finansijske institucije u pregovorima u Vašingtonu nisu tražili likvidaciju Banke Srpske i superviziju banaka na nivou BiH.

Cvijanovićeva je napomenula da je, prije odbrenja aranžmana potrebno da u prvoj polovini maja Misija MMF-a dođe u BiH, te ocijenila da su pregovori sa MMF-om u Vašingtonu bili uspješni.

"Bilo je mnogo spekulacija o tome koje su stvarne teme koje smo imali na sastancima /u Vašingtonu/, a ja ću odmah reći da niko nije pričao o likvidaciji Banke Srpske", rekla je Cvijanovićeva večeras za Radio-televiziju Republike Srpske.

Ona je naglasila da je u Vašingtonu bilo riječi o načinu uređenja bankarskog sektora donošenjem bolje legislative koja se odnosi i na banke i na Agenciju za bankarstvo, a u okviru toga jedno od otvorenih pitanja jeste i sudbina Banke Srpske.

"Predstavnici MMF-a rekli su da je za njih dobro i jedno i drugo rješenje. Naravno da oni više vole likvidaciju jer je to za njih brži proces i jednostavnija procedura, ali isto tako moram da kažem da su oni ranije kroz razgovore koje smo imali prihvatili varijantu da se ide u transformaciju banke", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je rješenje ovog pitanja na pomolu i da ono ne zavisi ni od Vlade, ni od MMF-a.

Ona je naglasila da su tokom razgovora sa MMF-om dobijene sugestije u vezi sa transformacijom Banke Srpske.

"Način na koji je to /predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis/ Zvizdić predstavio ne odgovara stvarnosti, zato što se razgovaralo i o jednom i o drugom rješenju", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je najvažnije da su predstavnici MMF-a rekli da je prihvatljivo i jedno i drugo rješenje uz ubrzanje procedura, te da je Vlada Srpske saglasna sa tim stavom MMF-a.

"Vlada je i ranije govorila da mi želimo da transformišemo Banku Srpske u jednu sasvim novu finansijsku organizaciju i upravo tu su vođeni razgovori sa MMF-om na koji način urediti jednu takvu organizaciju, odnosno čime ona može, a čime ne može da se bavi", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, trenutno je potpuno jasna slika šta treba raditi i pod hitno ući u procedure, na šta je Vlada potpuno spremna u onoj mjeri u kojoj jeste njena uloga.

Cvijanovićeva je demantovala i navode da je MMF tražio superviziju banaka na nivou BiH.

"Na razgovorima koje smo imali u Vašingtonu niko nije rekao da je uslov da se bankarska supervizija stavi na nivo BiH što znači da se uspostavi jedinstvena agencija za bankarstvo na nivou BiH", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je tako nešto možda Zvizdićeva želja.

Predsjednik Vlade Srpske naglasila je da je na sastancima sa predstavnicima MMF-a bilo riječi o tome kako ojačati cjelokupni bankarski sektor, kako donijeti adekvatno zakonodavstvo, na čemu se uveliko radi, a pri čemu se uvažavaju sugestije MMF-a.

"Zašto ne jedinstvena supervizija na nivou BiH? Prvo zato što imate ustavnu barijeru i to bi bilo prenošenje neadležnosti, a niko ne želi da to radi. Tu imate i određene ekonomske implikacije jer bi to značilo da se sve banke i njihova sjedišta prenose u Federaciju BiH, odnosno u Sarajevo, čime se gubi jedna snažna ekonomska poluga u Republici Srpskoj", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da naprosto nije tačno da se problemi neće dešavati ako se supervizija stavi na jedno mjesto, te da to potvrđuju iskustva Srbije, Hrvatske i Slovenije.

"Riječ je o tome kako donijeti adekvatne propise da rizike smanjite na minimum", istakla je Cvijanovićeva i dodala da je Vlada Srpske apsolutno opredijeljena da radi na tome.

Ona je dodala da su predstavnicima MMF-a prezentovani nova strategija razvoja Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, te reforme koje se odnose na novi način odlučivanja i pravila plasmana u IRB-u.

"Oni su time zadovoljni. Tu postoji visok stepen saglasnosti na koji način pristupiti IRB-u u budućem periodu kako bi on zaista polučio sve potrebne rezultate, bio podrška raznim sektorima, jačanju privrede", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da u Vašingtonu niko nije pomenuo superviziju na noivou BiH kao uslov, niti je rekao da je isljučivo likvidacija Banke Srpske uslov da se kreće naprijed.

Cvijanovićeva je istakla da su sugestije MMF-a u vezi sa Bankom Srpske dragocjene, te podsjetila da je, osim o bankarskom sektoru, u ranijem periodu sa MMF-om razgovarano i o Zakonu o radu i drugim zakonima i mjerama.

"U okviru Reformske agende definisali smo tačno šta treba da se dešava sa cjelokupnim javnim sektorom i uošte nigdje ne piše, ni tamo, niti u bilo kakvim uslovima MMF-a da morate da krešete penzije i plate, da morate da stegnete maksimalno kaiš", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da i Vlada sama želi racionalizaciju javnog sektora, ali da to ne znači otkaze i smanjenje plata.