– Nikad niko to nije osudio na pravi način u okviru međunarodne zajednice. Ta akcija je protjerala ljude i učinila taj prostor etnički čistim, dovela danas Srbe u Hrvatskoj u situaciju da su izgubili svoju konstitutivnost i da su postali manjina, koja ne znači mnogo svima onima koji tamo kreiraju politiku – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Doboju.

Cvijanovićeva je naglasila da se nikada ne smiju zaboraviti žrtve “Oluje”, jer su to starci, djeca i civili, napaćeni ljudi koji su protjerani iz svojih kuća.

– To nisu bili vojnici sa puškama, to nije bio niko ko se tada borio, nego naprosto stanivništvo koje je bilo prisiljeno da bježi – naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, dobro je da su ti ljudi našli svoj dom, većinom u Srbiji i Republici Srpskoj i da su integrisani u zajednicu.

– Međutim, to ne umanjuje činjenicu da su oni na takav način, brutalno, bili protjerani i da su ubijani onda kada su bježali iz svojih domova – poručila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da ostaje teška i tužna činjenica, koja govori da postoji ogromno licemjerstvo kada je u pitanju međunarodna zajednica, da se na isti način ne tretiraju žrtve i da nikada na isti način nije stigla kazna sve one koji su zaslužili tu kaznu.

Tokom zločinačke hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 220.000 Srba, dok se 1.869 vodi kao poginulo i nestalo, od kojih su većina civili.

Međunarodni sud pravde je 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako mnogi svjetski eksperti tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.