Pored toga, od bruto plata onih koji rade za nezaposlenost se izdvaja 1,5 odsto ili 35 miliona na godišnjem nivou, što praktično znači da na one koji ne rade tokom godine ode oko 145 miliona KM - ogromne pare, kako smatraju naši sagovornici, koje bi dobrodošle domaćoj privredi i otvaranju novih radnih mjesta.

Naime, podaci Zavoda za zapošljavanje RS pokazali su da je tokom 2014. godine 13.630 otpuštenih radnika, koji nisu svojom krivicom ostali bez posla, u bruto iznosu dobilo 18,78 miliona KM.

Novčane naknade

S druge strane, zdravstvena zaštita 163.000 nezaposlenih osiguranika budžet i domaći zdravstveni sistem košta skoro 92 miliona KM! 

U Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS kažu za Press da prosječni mjesečni trošak za zdravstvenu zaštitu po osiguraniku iznosi 77 KM, dok je prosječni mjesečni prihod po nezaposlenom osiguraniku 30 KM.

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje nezaposlenih uplaćuju se iz budžeta RS, a u ovoj godini za njih je planirano 60 miliona KM. Preko nezaposlenih lica na zdravstveno osiguranje je prijavljeno i oko 106.000 članova njihovih porodica, za koje se ne plaća dodatni doprinos, a koriste sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja - naglašavaju u ovom fondu.

U Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS naglašavaju da svaki građanin ima pravo da se liječi.

- Međutim, zdravstveni sistem uz pomenuto opterećenje postaje sve manje održiv. Naime, više od 100 miliona KM koji idu za osiguranje nezaposlenih zaista je ogroman novac, čijim obezbjeđenjem prije svega treba da se bavi država. Činjenica je da nezaposleni puno koštaju naš sistem - kaže za Press predsjednik ovog sindikata Milenko Granulić.

A da je tako potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje prema kojima su u protekle tri i po godine za novčane naknade onima koji su ostali bez posla izdvojena čak 52 miliona KM. U ovom zavodu objašnjavaju da visina naknade zavisi od godina staža osiguranja svakog lica pojedinačno te da mogu da se primaju od jednog do 12 mjeseci.

-  Za lica do 15 godina staža naknada iznosi 40 odsto, a za one sa stažom preko 15 godina 45 odsto prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada. Ova naknada, takođe, ne može biti niža od 30 odsto prosječne neto plate, niti viša od iznosa jedne prosječne neto plate u RS - kaže za Press viši stručni saradnik za informisanje i odnose sa javnošću, Vedrana Milinković.

Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće "Bema" i savjetnik za privredu predsjednika RS, naglašava za naš list da je neprijatno iznenađen cifrom koja odlazi u sferu nezaposlenosti.

Bacanje para

- Treba nam sveobuhvatna analiza po koliko su godina ljudi na birou, odnosno da li su u međuvremenu prihvatali ikakav posao ili su tu gdje jesu samo zbog zdravstvene zaštite. Mnogi su, naime, na ovaj način stimulisani da ne rade ili rade na crno, a država im plaća osiguranje - naglašava Umičević.

Prema njegovim riječima, pare koje odlaze za nezaposlene, od kojih mnogi, u suštini, ne žele da rade, mogle bi biti iskorišćene za otvaranje velikog broja novih radnih mjesta u Srpskoj.

- Ovako, riječ je o običnom bacanju para, što pretjerano ne čudi jer je riječ o državnoj kasi. Baš me zanima kako bi stvari bile postavljene da je ovakav javašluk prisutan u nekom privatnom preduzeću - ističe Umičević.