* GLAS: Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine nakon što su Hrvati i muslimani u parlamentu donijeli Deklaraciju o nezavisnosti preglasavajući srpske poslanike. Kako sa ove vremenske distance gledate na taj datum i korak?

ČUBRILOVIĆ: Bila je to hrabra, mudra i vizionarska odluka 83 srpska poslanika iako iznuđena stalnim marginalizovanjem i preglasavanjem srpskog naroda u tadašnjoj SR BiH. I što je najvažnije, osnivanjem Narodne skupštine postavljeni su temelji RS kroz organizovanje zakonodavne, a zatim izvršne i sudske vlasti. Ne treba zaboraviti da je Narodna skupština izabrala prvo Predsjedništvo RS, donijela odluku o formiranju Vojske RS, birala 14 vlada, donijela zakone o osnivanju medija, kulturnih i obrazovnih institucija, Akademije nauka i umjetnosti i brojnih agencija i uprava i sistemska zakonska rješenja na kojima je utemeljena Srpska.

* GLAS: Kako iz sadašnjeg vremena vidite istorijsku odluku Skupštine srpskog naroda, koja je 9. januara 1992. donijela deklaraciju o proglašenju RS, a 28. februara i njen Ustav i da li su te odluke bile presudne za opstanak srpskog naroda na ovim prostorima?

ČUBRILOVIĆ: Odluke Narodne skupštine temelj su na kojem do danas počiva RS. Osnivanjem parlamenta, koji je donio konstitutivna akta, Deklaraciju i Ustav, Srbi u BiH su obezbijedili pravo na ravnopravnost i uvažavanje stavova unutar BiH, koje je nekoliko godina kasnije, nakon, nažalost, krvavog ratnog perioda, verifikovano Dejtonskim sporazumom i priznavanjem RS kao jednog od dva konstitutivna entiteta koja čine državnu zajednicu BiH.

* GLAS: Možete li povući paralelu između vremena kada je Skupština srpskog naroda najvažnije odluke donosila reagujući na poteze prvenstveno bošnjačkog političkog vrha predvođenog Alijom Izetbegovićem i današnjih važnih odluka Narodne skupštine, poput raspisivanja referenduma, koji je uslijedio kao reakcija na osporavanje Dana Republike, koje je pokrenuo njegov sin i ključni bošnjački političar Bakir Izetbegović?

ČUBRILOVIĆ: Prvi saziv Narodne skupštine suočavao se sa mnogim krupnim i prelomnim odlukama među kojima je bilo i nekoliko mirovnih planova - Kutiljerov, Vens-Ovenov, Oven-Stoltenbergov i Plan Kontakt grupe. Uporedo sa teškim i istorijskim odlukama poslanici su radili na donošenju sistemskih zakona bez kojih ne bi bilo ni institucija, niti bi RS mogla da funkcioniše u svim oblastima ekonomskog, društvenog, kulturnog i obrazovnog života. Svi poslijeratni sazivi Narodne skupštine nastavili su taj put očuvanja i izgradnje RS i svi su imali istorijske izazove i donosili teške odluke. Vjerovatno je najteža odluka ovog saziva parlamenta ona koja se tiče Odluke Ustavnog suda o 9. januaru, Danu Republike. Mi smo se formiranjem Tima za pripremu prijedloga zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda BiH borili da snagom pravnih argumenata odbranimo svoje pravo da praznujemo rođendan RS. Međutim, protiv političkih odluka, kao što je ova, teško se boriti pravnim sredstvima. I ta borba se nastavlja kroz donošenje novog zakona o kojem će se uskoro izjasniti Narodna skupština.

* GLAS: Da li je RS u vrijeme kada njena najviša zakonodavna institucija slavi 25 godina postojanja i uoči svog 25. rođendana dovoljno jaka da odgovori na sve unutrašnje i spoljne prijetnje po njen status unutar BiH?

ČUBRILOVIĆ: Teško je nabrojati sve ono što su poslanici Narodne skupštine za ovih četvrt vijeka učinili, ali posve je jasno da je svojim zakonodavnim djelovanjem u ovih 25 godina, kroz donošenje velikog broja zakona, propisa, budžeta i drugih akata Narodna skupština izgradila sistem razvoja i opstanka RS. Na institucijama sistema počiva snaga svake državne zajednice i prijetnje koje dolaze spolja ne predstavljaju problem, ako je "kuća" stabilna. Narodna skupština, koja je prošla kroz mnoge teške izazove, pokazala je i dokazala da je institucija koja stoji na čvrstim temeljima.

* GLAS: Kako gledate na trenutnu ulogu Narodne skupštine kao jedne od brana za očuvanje i jednog od stubova budućnosti RS?

ČUBRILOVIĆ: Narodna skupština RS 25 godina čuva parlamentarizam, što je njen osnovni zadatak i sada i u budućnosti. U njoj sjede izabrani predstavnici naroda koji zastupaju interese svojih birača bez obzira na to iz kog političkog bloka dolaze. Zbog toga je uloga parlamenta suštinska u demokratizaciji društva. Taj demokratski kapacitet parlamenta moramo da sačuvamo i njegujemo držeći se pravila demokratskog i pristojnog dijaloga. Većina svoju snagu treba da iskaže time što će manjini dozvoliti da iznese svoj stav i da je sasluša, jer samo tako se gradi čvrst i trajan sistem koji ostaje i opstaje i sa promjenama nosilaca vlasti. To je naša obaveza i naš cilj, jer Srpska je važnija od svih nas.

Iz teških trenutaka izlazili jači

* GLAS: Stalna borba za RS je zajednički imenilac u proteklih četvrt vijeka u kojem je Narodna skupština prolazila kroz turbulentne periode. Koji smatrate najtežim i najizazovnijim?

ČUBRILOVIĆ: U ovih 25 godina bilo je mnogo turbulentnih dana. Podsjetiću na neke teške trenutke kao što je odluka tadašnjeg predsjednika Republike Biljane Plavšić da raspusti Narodnu skupštinu, potom primjena odluke o konstitutivnosti naroda 2000. godine, promjena himne i grba RS i smjene predsjednika Republike Nikole Poplašena i predsjednika Narodne skupštine Dragana Kalinića. Mnogo teških odluka i izazovnih trenutaka preživjela je RS pa tako i Narodna skupština u kojoj su donošene mnoge teške odluke. Zato je nemoguće izdvojiti bilo koji trenutak kao najteži. Ipak, najvažnije je da smo iz svakog teškog trenutka izašli jači, odlučniji i istrajniji da sačuvamo institucije i položaj RS u BiH.