Bijeljina
01.02.2023.
20:44
CRNJELOVO I OBARSKA IMAJU NAJVIŠE PLASTENIKA U SRPSKOJ: Uvezeno povrće se ne može porediti sa povrćem domaće proizvodnje
Izvor: infobijeljina.com
0
Podijeli
Bez dobrog rasada, nema ni dobrih i kvalitetnih prinosa. To znaju svi poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom povrća. Semberska sela Crnjelovo i Obarska zasigurno imaju najviše plastenika u Srpskoj i iz godine u godinu povećavaju broj.
Rajo Kojić iz Crnjelova planira sjetvu krastvaca na 4.000 kvadrata.
- Zasijaću 17.000 biljaka što se tiče krastavca, a nakon toga počinje sjetva ranog paradajza. Rana proizvodnja se isplati jer je cijena prvog roda uvijek najbolja. Proizvedem nekoliko vagona povrća, ništa ne ugovaram, ali kvalitetna roba uvijek nađe kupca - kaže Kojić za portal InfoBijeljina.
- Zasijaću 17.000 biljaka što se tiče krastavca, a nakon toga počinje sjetva ranog paradajza. Rana proizvodnja se isplati jer je cijena prvog roda uvijek najbolja. Proizvedem nekoliko vagona povrća, ništa ne ugovaram, ali kvalitetna roba uvijek nađe kupca - kaže Kojić za portal InfoBijeljina.
Da bi imali uspješnu sezonu, povrtari moraju imati kontejnere, kvalitetan supstrat i sjemena. Veliku ulogu imaju i vremenski uslovi, ali isto tako važno je i primjenjivati savjete stručnjaka, kaže agronom Gordana Gajić.
- Imali smo blagu zimu, ali sada strahujemo od niskih temperatura na proljeće što bi moglo da izazove stres na biljkama. Neuobičajeno visoke temperature tokom novembra, decembra pa i januara, pogodovale su razvoju insekata i biljnih bolesti u plastenicima, te povrtari moraju blagovremeno preduzeti sve agrotehničke mjere i tretmane hemijskim preparatima ukoliko žele sačuvati proizvodnju - kaže agronom.
Plastenička proizvodnja pouzdanija je od proizvodnje na otvorenim poljima, ali zahtijeva dosta ulaganja i truda. U plastenicima se godišnje mogu ostvariti četiri proizvodnje i dobro zaraditi na malim površinama. Već krajem januara za berbu pristiže luk, a nakon toga su za prodaju spremni i salata, špinat, krompir.
Povrtari upozoravaju i da se na pijacama širom Republike Srpske prodaje povrće proizvedeno u Italiji, Španiji, Grčkoj, Tunisu, Turskoj, ali da se kvalitet tog, i povrća proizvednog na našim njivama, ne može porediti. Zaključuju i da bi se od plasteničke proizvodnje, iako zahtijeva dosta ulaganja i truda, moglo pristojno živjeti kada bi se spriječio nekotrolisani uvoz.
Povrtari upozoravaju i da se na pijacama širom Republike Srpske prodaje povrće proizvedeno u Italiji, Španiji, Grčkoj, Tunisu, Turskoj, ali da se kvalitet tog, i povrća proizvednog na našim njivama, ne može porediti. Zaključuju i da bi se od plasteničke proizvodnje, iako zahtijeva dosta ulaganja i truda, moglo pristojno živjeti kada bi se spriječio nekotrolisani uvoz.