Čović u kolumni kronološki opisuje put kojim je BiH prošla kako bi predala aplikaciju za članstvo u EU, kao i svoju ulogu u tom procesu. 

“Zadovoljan sam svojom ulogom u najsvečanijem događaju u poratnoj bh. istoriji, čime smo uzeli nepovratnu kartu za evropsku budućnost, a ta perspektiva nam je u ovom trenutku potrebnija nego ikada prije”, ističe Čović. On smatra kako je predaja zahtjeva za članstvo uistinu prekretnica za BiH, ne samo u procesu evropskih integracija, nego i njene održivosti u cjelini. 

“Nakon 15. februar na jedan ozbiljan način govorimo o novom početku za BiH i sve njene narode”, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH koji vjeruje kako će se u BiH sve manje razmišljati o prošlosti, a sve intenzivnije baviti evropskim pitanjima i razmišljati o tome kako stvoriti bolje društvo. 

“Ovaj istorijski iskorak će nam omogućiti da se sve više bavimo evropskim integracijama a sve manje vještački generiranim problemima”, napisao je Čović koji je uvjeren kako će BiH u idućih godinu dana ostvariti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. 

“Tada će i rezultati svih reformi na kojima sada radimo postati mnogo vidljiviji. Nema nikakvog razloga da i dalje zaostajemo za svojim susjedima. Uz pravi pristup, posvećenost i inicijativu, na dobrom smo putu ostvariti sve naše zajedničke ciljeve. To je za mene najvažnija poruka koju smo poslali domaćoj i svjetskoj javnosti poslali u posljednjih godinu dana zaključno s 15. februarom 2016.”, navodi Čović. Napominje kako je svjestan da za mnoge zahtjev za članstvo predstavlja formalan čin, ali da za nas u BiH on ima posebnu težinu. Naime, Čović ističe kako većina drugih zemalja nema unutarnje probleme kakve ima BiH i to im onda daje više prostora da se operativno usmjere na provedbu pristupnih obveza i dijalog sa europskim institucijama. 

“Kod nas je situacija daleko složenija. U prvom redu odnosi još uvijek funkcionišu prema post-konfliktnom obrascu, a to znači brojne komunikacijske i političke barijere s kojima se potrebno izboriti kako bi došli do rješenja. Napori koje smo uložili u proteklih godinu dana kako bi došli u ovu poziciju učinili su nas boljim i odgovornijim. 

Kroz taj napor smo sazreli i ponovno na najizravniji način uvidjeli da evropski put nema alternative i da su suradnja i kompromis jedini mogući temelj na kojem se može graditi budućnost BiH”,  navodi Čović. On smatra da se, osim kandidatskom statusu, BiH treba potpuno posvetitii članstvu u NATO-u i popravljanju institucionalnog položaja hrvatskog naroda, prvenstveno kroz izmjene Izbornog zakona. 

U kolumni predsjedavajući Predsjedništva BiH osvrnuo se i na period kada je bio prvi put član Predsjedništva BiH i kada ga je 2005. godine  tadašnji visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun smijenio sa te dužnosti. Čović smatra kako je tada bio smjenjen jedino iz razloga što je preozbiljno shvatio ulogu koja mu je tada, kao i sada, dodijeljena. 

“Najveća ironija u svemu tome je što sam zaustavljen u namjeri izgraditi bolju, pravedniju i uspješniju Bosnu i Hercegovinu po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i građana koji se nacionalno ne izjašnjavaju. Isprva sam pomislio koliko bi danas situacija bila drugačija da nije bilo toga i da sam u kontinuitetu s te pozicije mogao djelovati. 

Uvjeren sam da bismo danas imali neke druge prioritete i bavili se mnogo manjim izazovima da mojom smjenom 2005. nije nasilno blokirano ono što je narod svojim glasovima i povjerenjem pokazao da želi, a to su Evropa, pravda i ravnopravnost”, napisao je Čović u svojoj kolumni za današnje izdanje  Večernjeg lista BiH.