U intervjuu za "Nezavisne" ona pojašnjava koji su to sve konkretni koraci preduzeti kada je u pitanju ispunjavanje ovih uslova i obaveza iz Akcionog plana.

NN: Za kada je Komisija EU predložila da sprovede reviziju u BiH, u cilju procjene rada kontrole nad proizvodnjom i sertifikacijom mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih za izvoz u EU ?

ČOJO: FVO audit za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda će biti obavljen u periodu od 14. do 25. marta ove godine. Inspekcija će biti  izvršena u skladu sa članom 46. Regulative 882/2004, kako bi se potvrdila usaglašenost ili ekvivalentnost zakona i sistema trećih zemalja sa zakonom Zajednice o hrani i hrani za životinje i zakonima Zajednice o zdravlju životinja. Radi se o šestom auditu čiji je cilj provjera uslova, odnosno ekvivalentnosti veterinarskih procedura kako bi tim FVO-a dao prijedlog DG SANKO (Generalni direktorat za zaštitu zdravlja potrošača u Briselu) o uključivanju BiH u odgovarajuću kolonu Aneksa 1. u Regulativi/Uredbi Komisije EU broj: 605/10, po kojoj se zemlje uvrštavaju na listu odobrenih zemalja za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Po složenosti audit FVO-a za mlijeko i mliječne proizvode spada u složene, usljed zahtjeva povodom zdravlja životinja, kontrole kretanja životinja i njihove identifikacije. Na osnovu primjedbi o neusaglašenostima iz audita od 2012. godine po kojem smo sve neusaglašenosti sublimirali u šest tačaka u Akcioni plan koji je Evropska komisija ocijenila kao pozitivna rješenja, a na osnovu čega je  dozvoljen izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka  5. septembra prošle godine. Ovaj audit znači provjeru aktivnosti iz Akcionog plana, osnosno njegove implementacije.

NN: Koje obaveze proistekle iz Akcionog plana su realizovane?

ČOJO: U posljednjoj misiji FVO-a kao najslabija karika od strane inspektora Evropske komisije istaknut je problem u vezi sa Identifikacionim sistemom  registracije životinja, što predstavlja jedan od bazičnih segmenata za uspostavljanje visokih standarda u stočarskoj proizvodnji, koji u osnovi ima za cilj da pruži podršku za praćenje životinja i životinjskih proizvoda i upravljanje uzorcima prikupljenim od životinja u cilju sprovođenja epidemioloških studija. Ovo nije u direktnoj nadležnosti RS, ali Agencija za identifikaciju životinja nije u mogućnosti bez podrške entitetskih službi da ovaj sistem održi, te da unaprijedimo stanje. Formirali smo tim i na osnovu iskustava iz Hrvatske i angažovanjem eksperta iz Srbije kreirali Akcioni plan. Da bi se sistem obilježavanja životinja u BiH ojačao,  predloženo  je   da  se izvrši tzv. nulti popis, na način kako je  urađeno na svim kandidovanim farmama, prije dolaska FVO misije. Drugo značajno pitanje jeste jačanje organizacije službenih kontrola, njihovih ovlaštenja, supervizije kojoj podliježu i ovlašćenja koja imaju za efikasnu primjenu zakonskih propisa, što će biti poseban predmet kontrole od strane predstavnika FVO. Usvajanjem novog Zakona o veterinarstvu BiH bi se ispunila ta osnovna preporuka koja nalaže jasnu podjelu nadležnosti i odgovornosti u sistemu službenih kontrola hrane i definisanje načina obavljanja revizija službenih kontrola. Pripremljen je  Nacrt novog  Zakona o veterinarstvu u BiH, čija rješenja treba unijeti i u entitetske zakone o veterinarstvu kako bi se osigurao jasan lanac komandovanja i sprovođenja službenih kontrola, uspostavljanjem vertikalnog komandnog lanca u međunarodnoj trgovini proizvodima životinjskog porijekla, i to na način da se ne formiraju nova inspekcijska i kontrolna tijela, već da se uvaže ustavne i zakonske nadležnosti postojećih.

NN: Šta je konkretno učinjeno, odnosno koji su pomaci napravljeni u odnosu na 2014. godinu?

ČOJO: Kako je primjedba FVO inspektora bila da osoblje koje obavlja službene kontrole u objektima za preradu mlijeka i osoblje koje obavlja službene kontrole na imanjima za proizvodnju mlijeka i osoblje nadležno za postupak sertifikacije u dovoljnoj mjeri ne poznaje uslove iz sertifikata EU za izvoz mliječnih proizvoda u EU,  Kancelarija za veterinarstvo BiH, zajedno sa nadležnim organima entiteta je donijela Plan obuka koji u potpunosti pokriva sva područja službenih kontrola i revizija, uključujući odobravanje objekata za izvoz u EU, te objekata primarne proizvodnje.  Plan obuka obuhvata i sprovođenje službenih kontrola na farmama muznih krava i u mljekarama i sertificiranje mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih za izvoz. Plan obuka u 2015. je sproveden i nastavlja se u kontinuitetu. Svi inspektori i službeni veterinari iz RS koji učestvuju u kontrolama objekata za izvoz mlijeka su učestvovali, a  rezultat toga je da su u RS od strane resornog ministarstva registrovane 4.434 farme mliječnih goveda koje predaju mlijeko u javnu potrošnju. Od navedenog broja od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS odobreno je 55 farmi u smislu ispunjavnja uslova za proizvodnju sirovog mlijeka koje se koristi za proizvodnju proizvoda namijenjenih izvozu na tržište EU. Trenutno u postupku odobravanja nalazi se 17 farmi na kojima su uočeni određeni nedostaci, a za koje smatramo da će biti otklonjeni i farme odobrene do dolaska Komisije.

NN: Koliko mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu EU? Koliko je u tom smislu otvorena mogućnost izvoza od značaja za mljekarski sektor BiH?

ČOJO: U RS proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ima svoju tradicionalnu vrijednost, čemu posebno doprinosi raznolikost geografskih obilježja koju je uslovila i raznolikost receptura i vrsta proizvoda. Za bolji kvalitet proizvoda potrebno je osiguratii kvalitetno mlijeko. Trenutno se u našoj zemlji proizvodi oko 80 odsto mlijeka koje zadovoljava propisane uslove i koje predstavlja osnov za bezbjednost  potrošača i za proizvodnju kvalitetnih mliječnih proizvoda. Kako bi se obezbijedilo da i preostalih dvadesetak odsto proizvedenog mlijeka dostigne zadate standarde, potrebno je zajedničkim aktivnostima preduzeti sve kako bi se postiglo ispunjavanje propisanih zahtjeva. Potrošači danas žele da znaju što više o hrani kako zbog zdravstvene bezbjednosti, tako i zbog mogućnosti izbora, te iz tog razloga proizvođači su dužni ispuniti sve zahtjeve koji se pred njih stavljaju. Ulaskom Hrvatske u EU u julu 2013. godine proizvođači mlijeka u BiH su izgubili veliko tržište, koje je bilo za njih zatvoreno do septembra 2015. godine. S obzirom na to da Hrvatska ne podmiruje svoje potrebe za mlijekom iz sopstvenih izvora, u međuvremenu su proizvođači drugih zemalja, prevashodno EU, zauzeli mjesto BiH prerađivača mlijeka u Hrvatskoj. U tom kontekstu nije se moglo ni očekivati tako jednostavno "ponovno" osvajanje hrvatskog tržišta nakon ispunjavanja uslova za izvoz mlijeka u EU. Naravno, očekujemo da će se domaća preduzeća dobrim kvalitetom proizvoda i pratećim marketingom vratiti na ovo tržište, ali i proširiti na druga tržišta EU, a posebno države članice u kojima živi velika populacija građana porijeklom iz BiH. Konkurentnost naših proizvoda će svakako još zavisiti od kvaliteta, originalnosti našeg proizvoda (tradicionalni proizvodi), marketinga, ali i podrške Spoljnotrgovinske komore i diplomatskih predstavništava BiH u Evropi i svijetu. Takođe, treba uzeti u obzir da se nivo proizvodnje u 2014. i 2015. godini, nažalost, ne može porediti sa prosjekom, jer su zadnje dvije godine obilježene ekstremnim vremenskim pojavama, prvo poplave, a zatim i suše, koje su ostavile traga na ukupni proizvodni sektor i da će trebati vremena da nivo proizvodnje ponovo dobije uzlaznu putanju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u zadnje dvije godine podržalo niz investicija u obnovu stočnog fonda i osnivanje reprocentara u stočarstvu, a sve u cilju obnove i daljeg intenziviranja proizvodnje.