U posljednjih nekoliko godina naučnici su proučavali činjenje dobrih djela i njihovih efekata na ljudsko tijelo. U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam, želja da nesebično pomažemo drugima, utiče na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

"Ljudska priroda" je tema filozofskih rasprava već hiljadama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i nauke napokon smo počeli da otključavamo ove misterije. U ranim fazama studija naučnici su uspjeli da zaključe jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lako uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste dijelove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok saosjećanje aktivira dijelove odgovorne za osjećaje zadovoljstva.

Nauka sugeriše da je stara izreka "Bolje je davati nego primati" doslovno istinita.

Dobro se dobrim vraća
Istraživanja pokazuju da nam djelovanje u ime drugih ljudi pomaže da se i sami osjećamo prijatnije. Ali tu se priča ne završava... Ovakvo ponašanje utiče na nas i fizički. Sve veći broj naučnika vjeruje da činjenje dobrih djela pozitivno utiče na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

Takođe su pokazale da altruizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti, a samim tim da značajno mijenja našu fiziologiju. Kod subjekata testiranja koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabilježeni su privremeni skokovi nivoa hemikalija koje jačaju imunitet. Kod žena koje su komšije smatrale dobrim osobama jer vole da pomažu drugima pronađen je povišen nivo oksitocina, hormona "vezivanja", koji nam pomaže da se osjećamo dobro.

Altruistične emocije, "droga pomagača", stvaraju fiziološke reakcije u tijelu tako što povećavaju nivo hormona oksitocina, zbog kog se osjećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet (viši nivo zaštitnih antitijela). Altruizam u nama izaziva hemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.