Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

 

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

 

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

 

"CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem,  motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima", rekla je za "Nezavisne novine" Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

 

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

 

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

 

"To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans", rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za "Nezavisne novine".

 

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

 

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

 

"Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana", rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

 

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.