Priču o uvođenju novih tehnologija u izborni proces BiH od početka prate brojne spekulacije i pitanja bez odgovora. Opšti izbori su zakazani za 4. oktobar i tokom njih bi, po prvi put, na biračkim mjestima trebalo da budu instalirani uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri za automatsko prebrojavanje glasačkih listića koji su testirani u tom obliku na nekoliko mjesta tokom lokalnih izbora 2024.

Nove tehnologije su, naime, dovele i do drugačijeg izgleda listića, ali u CIK-u još ne žele da govore o tome kako će isti na kraju izgledati, dodajući da bi sve trebalo da bude otkriveno prije štampanja u avgustu.

- Konačan izgled glasačkih listića će se utvrditi kada bude završena ovjera kandidatskih lista, a prije početka štampanja glasačkih listića koje je planirano za početak avgusta. O svemu će javnost biti blagovremeno informisana – poručeno je iz CIK-a za "Glas Srpske".

Kandidati na posebnom papiru

S druge strane, u javnosti su se već pojavile informacije o tome šta se i na koji način mijenja, a suština je da će nova verzija uveliko promijeniti tradicionalno glasanje ovog oktobra, jer na samom listiću neće biti imena i prezimena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka koje će, kao i do sada, biti poredane na osnovu rezultata žrijebanja.

Ispod naziva svake stranke će, prema navodima, biti brojevi, a imena kandidata na posebnom informativnom papiru, kao svojevrsnom putokazu.

Tako će, prema pojedinim navodima u medijima, birač prvo pronaći partiju i kandidata za kojeg želi da glasa, zatim zapamtiti redni broj ispred tog imena te nakon toga na "glavnom" glasačkom listiću označiti političku stranku i broj iza kojeg se "krije" željeni političar.

Prvo probno glasanje očekuje se, prema informacijama 28. avgusta, a juče je, po novim pravilima, izvršen postupak žrijebanja za mjesta na listićima za više od 80 političkih subjekata koji su ovjereni za učešće na izborima.

Skeneri, ali i ručno brojanje

O predstojećim izborima govorio je danas i član CIK-a Željko Bakalar. On je naglasio da će nakon skeniranja glasačkih listića, biti obavezno i ručno brojanje glasova nakon čega će ih CIK BiH porediti i donositi odluke.

Bakalar je izrazio nadu da će se do preliminarnih rezultata izbora doći brže nego do sada.

- Nakon skeniranja i transfera rezultata prema serveru CIK-a, proces će se odvijati na isti način kako se odvijao. Biće obavezno i ručno brojanje, a onda će rezultati ručnog brojanja i skeniranja biti neki parametar kako će CIK postupiti - rekao je Bakalar na konferenciji za novinare.

On je ocijenio da je žrijebanje subjekata za redoslijed na glasačkom listiću elektronskim putem "najveća revolucija u izbornom sistemu BiH".

Bakalar je rekao da će listići za Parlamentarnu skupštinu BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i skupštine kantona biti sa nazivima političkih subjekata i sa brojevima kandidata.

- Svaki birač će uz listić dobiti jedan dodatak sa imenima kandidata da bi se mogao snaći i da bi, ukoliko želi zaokružiti preferencije, mogao odabrati kandidata na listiću po rednom broju - dodao je Bakalar.

Na konstataciju novinara da bi to moglo usporiti proces na biralištu, Bakalar je rekao da se to ne zna.

- Pilot projekat je pokazao da su glasački listići koji sadrže sva imena i prezimena kandidata bili nekontrolisano dugi, što je usporavalo proces. Ovo je pokušaj CIK-a da iskoristi svoju zakonsku mogućnost da odredi sadržaj i formu glasačkog listića - rekao je Bakalar. 

Upozorenja na moguću konfuziju

Drugačiji stav iznio je bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić. U izjavi za medije je naveo da je, u najmanju ruku, tim izborni sistem obesmišljen, način glasanja otuđen od prosječnog glasača zbog čega glasači mogu biti zbunjeni, uz otvoren prostor za manipulacije.

Da ostaje ručno brojanje glasova, propisano je i Izbornim zakonom BiH, ali i Pravilnikom o sprovođenju izbora koji je usvojen u maju ove godine, kada su izbori i raspisani.

U tom aktu je, između ostalog, navedeno da se nakon zatvaranja redovnih biračkih mjesta pristupa elektronskoj transmisiji skeniranih rezultata izbora, a nakon toga i ručnom brojanju na biračkom mjestu.

Kontroverze

Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028. Nabavka skenera i opreme za biometrijsku identifikaciju birača, uz prateće poslove, košta više od 100 miliona, a novac za to je obezbijeđen intervencijom Kristijana Šmita koji je sa pozicije visokog predstavnika u BiH nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima su i otvorena vrata za uvođenje novih sistema na biračka mjesta.

Ugovor za nabavku opreme potpisan je sa grupom ponuđača koja je predvođena sarajevskom firmom "Smartmatik BH" čiju matičnu kuću prate kontroverze.