Bijeljina
17.05.2024.
19:00
Nikad jeftiniji krastavci u Bijeljini: "Jedva da možemo vratiti uloženo, na zaradu ne računamo"
Izvor: infobijeljina.com
6
Podijeli
FOTO: infobijeljina.com
Petočlana porodica Drage Tomića iz Donjeg Crnjelova bavi se proizvodnjom povrća u zaštićenom prostoru više od dvije decenije, a pod plastenicima imaju 8.000 metara kvadratnih. Uzgajaju krastavac i papriku, a godišnje proizvedu blizu 80 tona povrća.
- Kupci gledaju da plate što jeftinije, a kvalitet im nije toliko važan, pa je sve teže prodati što s mukom proizvedemo. I često čujemo komentare, da smo preskupi. A našu robu prodaju nakpuci, često to bude druga, treća ruka i svi hoće da zarade. Krajnji potrošač plati skupo, a mi smo skoro da i nemamo računa proizvoditi – kaže Tomić za portal InfoBijeljina.
Zaštita domaće proizvodnje mora biti prioritet nadležnih. Ukoliko se ne spriječi nekontrolisani uvoz, semberski povrtari strahuju da će biti prinuđeni da povrće prodaju u bescijenje, puštaju ga da propadne i drastično smanje proizvodnju.
Rajo Kojić iz Donjeg Crnjelova kaže osim nelojalne konkurencije, domaću proizvodnju ugrožavaju nedostatak radne snage i svakodnevna poskupljenja repromaterijala.
- Jedva da možemo vratiti uloženo. Na zaradu ne računamo, a nismo više u mogućnosti da proširujemo i unapređujemo proizvodnju, tako da je pitanje kada ćemo je početi smanjivati i potpuno gasiti. A Semberija je nadaleko poznata kao povrtarski kraj – kaže Kojić.
Problem su i sve izraženije klimatske promjene, temperaturne oscilacije stresne su za toploljubive kulture, čiji oporavak ide sporo i teško. Inžinjer poljoprivrede zaštite bilja Gordana Gajić savjetuje povrtare da primjene sve agrotehničke mjere kako bi biljke blagovremeno zaštitili od bolesti.
- Osim stresa biljaka, problem su i grinje ili pauk, trips, lisna vaš. Povrtari prvenstveno da aminokiselinama biljke podstaknu na oporavak, te urade ostale hemijske i insekticidne tretmane - kaže Gajićeva za InfoBijeljinu.
Povrtarska proizvodnja u Semberiji zasnovana je na 4.000 hektara od čega je pod plastenicima 300 hektara. Semberski povrtari se nadaju da će bar povrće koje uzgajaju na otvorenom imati bolju cijenu kako bi imali koliko, toliko zadovoljavajuću sezonu.
Pratite
InfoBijeljina.com
putem
Android i
IOS
aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter,
Instagram
i
VIBER
zajednice.
Komentari ( 6 )
Vrećica krastavaca od 10 kilograma na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci se prodaje za 3 KM. Kilogram krastavca na zelenoj bijeljinskoj pijaci je od 60 do 80 pfeniga.
U ovo doba godine cijena ovog ranog povrća nikad nije bila niža, upozoravaju semberski povrtari. I ovu povrtarsku sezonu, kažu, prate brojni problemi. Ulaganja su sve veća, a prinos i kvalitet roda ugrožavaju klimatske promjene i nagle temperaturne oscilacije, biljne bolesti i insekti, kao i nelojalna konkurencija.
Petočlana porodica Drage Tomića iz Donjeg Crnjelova bavi se proizvodnjom povrća u zaštićenom prostoru više od dvije decenije, a pod plastenicima imaju 8.000 metara kvadratnih. Uzgajaju krastavac i papriku, a godišnje proizvedu blizu 80 tona povrća.
- Kupci gledaju da plate što jeftinije, a kvalitet im nije toliko važan, pa je sve teže prodati što s mukom proizvedemo. I često čujemo komentare, da smo preskupi. A našu robu prodaju nakpuci, često to bude druga, treća ruka i svi hoće da zarade. Krajnji potrošač plati skupo, a mi smo skoro da i nemamo računa proizvoditi – kaže Tomić za portal InfoBijeljina.
Zaštita domaće proizvodnje mora biti prioritet nadležnih. Ukoliko se ne spriječi nekontrolisani uvoz, semberski povrtari strahuju da će biti prinuđeni da povrće prodaju u bescijenje, puštaju ga da propadne i drastično smanje proizvodnju.
Rajo Kojić iz Donjeg Crnjelova kaže osim nelojalne konkurencije, domaću proizvodnju ugrožavaju nedostatak radne snage i svakodnevna poskupljenja repromaterijala.
- Jedva da možemo vratiti uloženo. Na zaradu ne računamo, a nismo više u mogućnosti da proširujemo i unapređujemo proizvodnju, tako da je pitanje kada ćemo je početi smanjivati i potpuno gasiti. A Semberija je nadaleko poznata kao povrtarski kraj – kaže Kojić.
Problem su i sve izraženije klimatske promjene, temperaturne oscilacije stresne su za toploljubive kulture, čiji oporavak ide sporo i teško. Inžinjer poljoprivrede zaštite bilja Gordana Gajić savjetuje povrtare da primjene sve agrotehničke mjere kako bi biljke blagovremeno zaštitili od bolesti.
- Osim stresa biljaka, problem su i grinje ili pauk, trips, lisna vaš. Povrtari prvenstveno da aminokiselinama biljke podstaknu na oporavak, te urade ostale hemijske i insekticidne tretmane - kaže Gajićeva za InfoBijeljinu.
Povrtarska proizvodnja u Semberiji zasnovana je na 4.000 hektara od čega je pod plastenicima 300 hektara. Semberski povrtari se nadaju da će bar povrće koje uzgajaju na otvorenom imati bolju cijenu kako bi imali koliko, toliko zadovoljavajuću sezonu.