Klaudia Hamond dobila je zadatak da posjeti ljekara i otkrije nauku koja stoji iza (lošeg) zadaha, a na tom putu je saznala mnoge pogrešne savjete koje imamo o njemu, kao i sve što radimo pogrešno da ga se riješimo. Za BBC Future donosi pregled najčešćih
1. Mit: Ako izdahneš u šaku i odmah pomirišeš, možeš da osjetiš imaš li loš dah
Problem kod ove "motode provjere" je što na taj način ne izdišete vazduh na način na koji to radite kad pričate s nekim. Najčešće ne osjetite "mirise" koji dolaze sa zadnjeg dijela jezika, a na kojem i te kako mogu da se nakupe bakterije koje uzrokuju loš dah. Možda je bolje da jednostavno pitate osobu od povjerenja da vam kaže iskreno kako biste na tome mogli da poradite.
2. Mit: Ako imate loš zadah, to otkriva neku bolest od koje već bolujete
Iako je istina da je simptom jako lošeg zadaha mogući pokazatelj neke bolesti, nije istina da je to isključivi dokaz da nešto ozbiljno nije u redu sa vašim tijelom. Loš zadah može biti i privremen jer ste pojeli hranu koja ga je uzrokovala ili se još uvijek razgrađuje. No, ljekari se ipak slažu da ako duže vrijeme imate loš zadah ne bi bilo loše posjetiti zubara. Moguće je, naime, da su vam recimo pokvareni zubi ili upaljene desni.
3. Mit: Vodica za usta uvijek je pravo rješenje
Mnogi ljudi vjeruju da je dovoljno tu i tamo isprati usta vodicom, ili uzeti žvakaću gumu. Ove su metode ipak kratke i neće čudesno riješiti problem. Naime, ako se riješite "previše bakterija", stvari bi mogle postati gore, jer je dio njih zadužen i za to da nam probava funkcioniše normalno. Zato je učinkovitija metoda - piti više (prave) vode. Voda će pomoći u razgradnji "loših" bakterija.
4. Mit: Bakterije u ustima su loša stvar
Svaki čovjek u ustima ima između 100 i 200 mikroba, koji kao i mnoge bakterije u cijelom našem tijelu imaju svoju ulogu. Bakterije nas primarno štite i "spašavaju" od bolesti i drugih bakterija iz okoline, a zato i bakterije u ustima ne predstavljaju same po sebi ništa loše. Najbitniji savjeti koji će vam pomoći kod ovog problema jesu: uravnotežena ishrana (uključujući doručak koji nije uvijek nešto iz pekare), puno vode, redovno i temeljno pranje zuba i izbjegavanje pušenja.