Prema podacima iz Pošta Srpske u posljednjih deset godina bilježi se konstantan pad prihoda od telefonskih govornica. Tako je u 2006. godini prihod na nivou preduzeća iznosio 2,3 miliona KM, a u 2016. godini 93.000 KM. Trend smanjenja se nastavlja, pa je u prvih sedam mjeseci ove godine na području Republike Srpske od 141 govornice ostvaren prihod od 39.168 KM.

U Poštama Srpske za InfoBijeljina navode da se govornice najviše koriste u julu i avgustu, a većina anketiranih građana Bijeljine ih ne koristi i ne zna u kojoj prilici bi im bile od pomoći. Rijetki navode da bi do govornice otišli kada bi izgubili telefon, ispraznila im se baterija ili željeli sakriti poziv iz nekih privatnih razloga. Drugi žale za „zlatnim vremenima“ kada se morao pripremiti kovani novac i cupkati u redu ispred govornice iščekujući uspostavljanje veze. 

Danas, kako nezvanično saznajemo najveći broj poziva sa telefonskih govornica obavlja se prema međunarodnom saobraćaju. Cijena razgovora je u skladu sa zvaničnim cjenovnikom Telekoma Srpske, pri čemu Pošte Srpske, koje su posrednik između korisnika i Telekoma, te održavaju mrežu javnih govornica, za uspostavljanje svakog poziva naplaćuju posredovanje u iznosu od 0,50 KM. 

U Bijeljini postoji još nekoliko vanjskih govornica koje su podjelom nekadašnjeg PTT sistema  pripale Telekomu Srpske, odnosno preduzeću „Telekard“. Nismo uspjeli saznati da li su u funkciju, da li su i koliko često na meti vandala i koliko se koriste. Poštama Srpske su pripale telefonske govornice koje se nalaze u prostorijama pošta. 

Čemu i kome služe javne #govornice u #Bijeljini ?#govornica #Bijeljina pic.twitter.com/ZECLgfL8h9

— InfoBijeljina (@InfoBijeljina) September 6, 2017

„Trend smanjenja korištenja telefonskih govornica prisutan je u cijelom svijetu i zasada ne postoji primjer da je ovaj trend promijenjen pa čak ni u zemljama u kojima je postojala dugogodišnja tradicija korištenja i gdje je veliki broj govornica bio instaliran u urbanim i ruralnim sredinama. Ni njihova vrijednost u smislu tradicionalnog ili turističkog dobra nije pomogla da se u većem broju zadrže u radu, osim u rijetkim slučajevima, gdje su lokalne sredine preuzele obavezu održavanja“, navode iz Pošta Srpske.

U svijetu postoje brojni primjeri kako su umjesto u „starom gvožđu“ javne telefonske govornice završile kao atraktivna i funkcionalna ponuda – suvenirnica, mjesto za punjenje mobilnog telefona, automat za kafu, akvarijum i slično. Teško je zamisliti da bi se tako nešto moglo vidjeti i kod nas.