"Od ovih 30 lica, neki su otvorili automehaničarske i druge zanatske radnje, a neki trgovine. Među njima ima i kozmetičara", rekla je Lukićeva na panel diskusija "Preduzetnička zanimanja kao budućnost". 

Ona je istakla da se već osjeti pomak nabolje kada je riječ o samozapošljavanju i najavila da Zavod za zapošljavanje Srpske sljedeće sedmice očekuje novi javni poziv za projekat samozapošljavanja. 

Rukovodilac bijeljinske filijale Zavoda za zapošljavanje, na kojoj je evidentirano 13.000 nezaposlenih, pozvala je sve koji se nalaze na evidenciji Biroa za zapošljavanje sa visokom stručnom spremom i već duže čekaju na posao, da otvaraju i registruju samostalni biznis. 

Ona je ponovila da Vlada Srpske, preko Zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu podržava ovaj vid zapošljavanja, jer je budućnost privrede upravo u porodičnom biznisu. 

Izvršni direktor Zanatsko-preduzetničkog udruženja "Preduzetnik" Bijeljina Mile Stević smatra da je neophodno raditi na "preusmjeravanju" aktuelnog načina razmišljanja mladih ljudi i njihovih roditelja, jer djeca koja završavaju osnovnu školu nisu u prilici samostalno da odlučuju o izboru svog zanimanja. 

"Neophodno je ukazati na pogubnost i apsurdnost trenda koji u posljednjoj deceniji postoji u gradu i šire, a odnosi se na upis srednjih škola društvenog smijera, a poslije toga i fakulteta koji ne garantuju ništa, osim evidenciju na Zavodu za zapošljavanje", rekao je Stević. 

On kaže da je potrebno naći način da se mladi ljudi preusmjeravaju i upute da upisuju zanatska zanimanja, preduzetnička zanimanja, jer mlad čovjek na taj način sa 18 godina dobija zvanje, "hljeb u ruke" i obezbjeđuje sebi egzistenciju. 

"Zato danas na Zavodu za zapošljavanje gotovo i da nema zanatlija ili ih samo fiktivno ima", kaže Stević i dodaje da je krajnje vrijeme da se mladi i njihovi roditelji okrenu u tom pravcu ili da se oni koji su već upisali nešto drugo prekvalifikuju u zanatska zanimanja. 

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da Gradska uprava nastoji da se više djece okrene zanatima i da se bave onim što gradu nedostaje. 

"U gradu se već osjeća nedostatak majstora, odnosno onih koji će se baviti privatnim preduzetništvom. Ono je nekad bilo razvijeno u Bijeljini, ali sad je sve teže naći zanatliju. Varioci, metalostrugari, obrađivači metala, deficitarni su i na evropskom tržištu", rekao je Mićić i dodao da Gradska uprava radi na tome da djeci pomogne da se odluče za ovakva zanimanja. 

Sajmovima, akcijama poput one "Prilika plus" i sličnim aktivnostima, pokušali smo, kaže Mićić, da im pokažemo koja zanatska zanimanja mogu da izaberu, a ne da se "školuju za biro". 

Panel diskusiju o preduzetničkim zanimanjima organizovalo je Odjeljenje za privredu i poljoprivredu grada Bijeljina u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zanatsko-preduzetničkim udruženjem "Preduzetnik".