Dolazak omikron soja, koji je dosta zarazniji, ali izaziva blažu kliničku sliku, naveo je pojedine evropske zemlje, kao što su Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska te Francuska, da ukinu gotovo sve epidemiološke mjere.

 

Situacija u BiH je nešto drugačija, jer, kako su za "Nezavisne novine" naveli medicinski stručnjaci, najveći problem predstavlja mala stopa vakcinisanih građana, te iako neki smatraju da se o ukidanju mjera može razmišljati na proljeće, drugi tvrde da je nezahvalno prognozirati, pošto nas je ova pandemija više puta negativno iznenadila.

 

Iako epidemiološke mjere, kao što je nošenje maski u zatvorenom prostoru, fizička distanca te ograničen broj ljudi u zatvorenim objektima i na okupljanjima, formalno postoje, u praksi se rijetko ili gotovo nikako i ne poštuju. 

 

S druge strane, recimo, u pozorištu se striktno pridržavaju mjera distance i nošenja maski, dok za mjere uopšte ne mare noćni klubovi. Djeca nose maske u školi, kao i savjesni građani u šoping-centrima i javnom prevozu, pa je poštivanje mjera stvar ličnog izbora, a ne odlučnosti nadležnih da se one i poštuju. 

 

Prema mišljenju Jele Aćimović, epidemiologa u Institutu za javno zdravstvo RS, ne može se još razmišljati o ukidanju mjera, jer je u Srpskoj i dalje prisutan značajan broj zaraženih.

 

"Najvažniji parametar je broj osoba koje su hospitalizovane, kojih je i dalje više od 700", rekla je Aćimovićeva za "Nezavisne novine", dodajući da i dalje imamo značajan broj smrtnih ishoda. 

 

Istakla je da su zemlje koje ukidaju mjere uglavnom one koje imaju visok obuhvat vakcinacijom.

 

Dodala je da je borba s virusom korona, koja traje više od dvije godine, pokazala da ne treba da se prognozira daleko, jer se već više puta proslavila pobjeda nad pandemijom.

 

"Postoje indikatori koji govore da bi moglo doći do smirivanja, međutim i dalje postoji rizik od nastajanja novih varijanti, koje će dovesti do porasta broja oboljelih, hospitalizovanih, kao i smrtnih slučajeva", rekla je Aćimovićeva, navodeći da će se, ako se nakon ovog talasa situacija smiri i ne bude bilo novih sojeva, onda mjere prilagođavati.

 

S druge strane, Goran Čerkez, predsjedavajući Kriznog štaba FBiH i pomoćnik federalnog ministra zdravstva, za "Nezavisne novine" kaže da se razmišlja u pravcu ukidanja mjera, ali da se mora imati na umu da broj vakcinisanih u BiH nije isti kao u zapadnoevropskim zemljama.

 

"U više navrata sam rekao da ćemo ukidati mjere i da to očekujemo u periodu od marta do maja. U ovom trenutku moramo pratiti epidemiološku situaciju, jer je kod nas ovaj val malo kasnije krenuo u odnosu na druge evropske zemlje. Mnoge evropske zemlje imaju visok stepen vakcinacije", rekao je Čerkez, dodajući da će, ako se situacija nastavi trenutnim trendom, mjere biti brzo ukinute.

 

Istakao je da je skoro počelo drugo polugodište u školama širom BiH, te zbog toga treba biti oprezan da se vidi da li će doći do blažeg rasta broja zaraženih.

 

Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS i šef Tima za praćenje sprovođenja mjera Republičkog štaba za vanredne situacije, je kazao da smo mi dio Evrope te da je potrebno da razmišljamo kao i evropske zemlje.

 

"Mi smo već karantine i trajanje izolacije prilagodili evropskim standardima i promjenama. Jedini problem je što imamo mali broj vakcinisanih. Austrija je stalno na meti kritika, a ima više od 70 odsto vakcinisanih, dok mi nemamo ni 40 odsto", rekao je Stevandić za "Nezavisne novine", dodajući da je kod nas manji omjer testiranja pa se smatra da je veći broj osoba stekao imunitet preležavanjem kovida-19.

 

Da BiH nije spremna za potpuno ukidanje mjera misli i Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice "Abdulah Nakaš" Sarajevo, te ističe da je prvo potrebno da postignemo stepen vakcinacije koji imaju zapadnoevropske zemlje.

 

"Druga mogućnost da ukinemo sve mjere je da imamo jako mlado stanovništvo, ali mi imamo jako staro stanovništvo i oko 30 odsto vakcinisanih", rekao je Drljević za "Nezavisne novine", ističući da trenutne mjere, koje su prema njegovim riječima minimalne, moraju ostati na snazi te se mora podići omjer vakcinacije.