Broj poginulih na putevima u RS za 10 godina smanjen za 38,2 odsto
Izvor: InfoBijeljina
×
0
Podijeli
FOTO: InfoBijeljina
Republika Srpska je za 10 godina smanjila broj poginulih lica za 38,2 odsto, dok je broj teško povrijeđenih lica smanjen za 33,8 odsto, rečeno je za portal InfoBijeljina iz Agenije za bezbjednost saobraćaja RS.
Od 17. do 23. maja 2021. godine u svijetu se obilježava 6. UN-ova sedmica bezbjednosti saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srspke, Auto moto savez Republike Srpske kao i drugi subjekti bezbjednosti saobraćaja organizuju nekoliko događaja povodom te sedmice, a predviđeno je da danas borave u Bijeljini.
"Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je u 2020. godini poginulo 101 lice, dok je teško povrijeđenih 470 lica, čime je stanje bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske zadovoljavajuće", ističu iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.
Kako dodaju, poredeći se sa razvijenim zemljama u Evropi, a prema podacima Evropskog savjeta za bezbjednost saobraćaja, može se reći da je ostvaren značajan napredak.
"Naime, zemlje kao što su Španija, Portugal, Irska, Slovačka, Litvanija, Letonija i druge ostvarile su, kao Republika Srpska, smanjenje broja poginulih lica od 30 odsto do 40 odsto za period od 10 godina", kažu iz Agencije za portal InfoBijeljina.
Analizirajući javni rizik stradanja u saobraćaju, rezultati za 2020. godinu pokazuju da Republika Srpska ima 8,8 poginulih lica na 100.000 stanovnika.
"Dok, na primjer, Švedska kao najbezbjednija zemlja u svijetu ima svega 2,2 poginula lica na 100.000 stanovnika. Posmatrajući zemlje u regionu - Rumunija ima 9,6, Bugarska 9, Mađarska 6,2, Srbija 7,6, Hrvatska 7,3, dok Slovenija ima 4,9 poginula lica na 100.000 stanovnika", ističu iz Agencije.
Kako napominju, svi subjekti bezbjednosti saobraćaja na području Republike Srpske treba da teže što većem nivou posvećenosti problemu bezbjednosti saobraćaja posebno u urbanim zonama, gdje imamo najviše ranjivih učesnika u saobraćaju (pješaka, biciklista, vozača lakih ličnih električnih vozila, mopedista i sl).