Pokušaji tih stranaka sa bošnjačkim predznakom da, uz pomoć SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red iz vlasti u potpunosti istisnu SNSD uzburkali su političku scenu šta je dovelo do propadanja sjednice Predstavničkog, a posebno Doma naroda, gdje često nema kvoruma za rad, a neslaganja ima i unutar samog Savjeta ministara.

Rijetko koja hitna i redovna sjednica Doma naroda je dovedena do kraja, a rasprava je jedno vrijeme bila usmjerena na to da se smijene kadrovi SNSD-a zbog čega su najviše upravo delegati te stranke rušili kvorum. Zabilježeno je i da su hrvatski delegati zbog Izbornog zakona, pa i bošnjački izlaskom iz sale nakon određene rasprave onemogućavali nastavak zasjedanja.

Političke razmirice i trzavice koje su obilježile godine kulminirale su kada je, među posljednjim, na dnevni red, a usljed urgencije iz Brisela, došlo usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH i Sudu BiH te formiranje Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU.

Taj posao je unio pometnju čak i među nove partnere te iznjedrio različita tumačenja. Dok su, naime, stranke okupljene oko SNSD-a i HDZ-a BiH istrajne u tvrdnji da je za ta pitanja primarno zadužen Savjet ministara, Bošnjaci i opozicija iz Srpske su, zakonska rješenja u vezi sa tim pitanjima, uspjela da proguraju u Predstavničkom domu, ali nemaju političku snagu da to dovedu do kraja, odnosno usvoje u Domu naroda.

S druge strane, usljed određenih dogovora i u samom Domu naroda su na kraju pokušali da usvoje upravo ta dva zakona, ali je opozicija prošle sedmice srušila kvorum nakon što nisu usvojeni njihovi prijedlozi da prve tačke na dnevnom redu budu druga dva zakonska rješenja, a da predviđeni sa oznakom EU, budu treća, odnosno četvrta tačka.

Gotovo istovremeno "propadale" su i sjednice Savjeta ministara BiH, jer su srpski poslanici istrajni u namjeri da se o aktima, kao što su prijedlozi zakona o VSTS-u i Sudu BiH, izjasne prvo republičke institucije.

Politikolog Dragana Delić za "Glas" podvlači da aktuelna dešavanja u radu Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH pokazuju koliko su politički odnosi u zemlji i dalje u dubokoj krizi.

- Optužbe oko odgovornosti za zastoj na evropskom putu samo su dodatno razotkrile duboke strukturne probleme u funkcionisanju institucija, gdje se ključne odluke često uslovljavaju dnevnopolitičkim interesima, a ne jasno definisanim zajedničkim ciljevima - navela je.

Evropske obaveze su, kaže, tokom godine postale jedna od glavnih prepreka, jer se različito tumače i prioriteti i način njihove implementacije.

- Dok jedan dio političkih aktera insistira na dinamičnom usvajanju evropskih zakona po cijenu bilo čega, drugi ukazuju na potrebu dosljednog poštovanja ustavne strukture BiH i nadležnosti entiteta što bi na kraju trebalo da bude vodilja svim političkim akterima. Ono što je važno istaći jeste sigurno činjenica da evropske integracije ne mogu biti opravdanje za zaobilaženje Ustava BiH, niti za donošenje odluka koje bi bile suprotne interesima nekom od entiteta iako često imamo priliku da vidimo i te tendencije i jedan vid nasilničke politike samo zarad usvajanja evropskih zakona - navela je Delićeva.

S obzirom na to da se već sada, kako je istakla, vidi da blokade nisu prevaziđene, realno je očekivati da će i u narednoj godini evropska agenda ostati veliki izazov za domaće lidere.

- Bez spremnosti na kompromis, dijalog i jasno definisanje granica odgovornosti, evropske integracije mogu i dalje služiti više kao političko sredstvo za međusobna optuživanja nego kao stvarni zajednički projekat - zaključila je.

KRIŠTO ODUSTALA?

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto za danas je zakazala novu redovnu sjednicu te institucije, ali na dnevnom redu neće biti dva zakona koja su izazvala ozbiljne rasprave i zbog kojih su ministri iz SNSD-a blokirali zasjedanja. Nema ni prijedloga o osnivanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, a za to, za razliku od zakona koji su u proceduri, nema obrazloženja.