U ime BiH, zahtjev će predati Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bertu Kundersu, ministru spoljnih poslova Holandije, zemlje predsjedavajuće EU.

Svečanosti će prisustvovati i Federika Mogerini, visoka predstavnica za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku EU, i Johanes Han, komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

Čović će se u deset časova susresti s Miroslavom Lajčakom, ministrom spoljnih i evropskih poslova Slovačke, a u poslijepodnevnim časovima i s Hanom.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, tim povodom izjavio je da je taj čin znak da su u BiH prevladani zastoji u evropskim integracijama. On je u Minhenu razgovarao s Kristofom Hojzgenom, savjetnikom njemačke kancelarke Angele Merkel, o evropskim integracijama. Hojzgen je izrazio podršku BiH na evropskom putu i dodao da je Njemačka prepoznala dosad preduzete napore, dok je Mogerinijeva, s kojom se Zvizdić takođe susreo, istakla da je impresionirana uspjesima BiH.

Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova i član delegacije BiH, rekao je da je taj događaj pozitivan signal za BiH i RS, koja je, kako je istakao, na evropskom putu zadržala svoje nadležnosti.

"Za PDP je podnošenje aplikacije za članstvo u EU važan dan jer od samog osnivanja evropska RS je bila jedan od ključnih ciljeva. RS želi u Evropu i tamo pripada i niko ne smije da spriječi narod RS da bude dio evropske porodice", rekao je Crnadak i dodao da je sadašnji saziv Savjeta ministara stvorio pretpostavke da do toga dođe.

S druge strane, Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, rekao je da ostaje gorka činjenica da je 26. januara Savjet ministara tajno i bez konsultovanja s entitetskim vladama usvojio Odluku o sistemu koordinacije.

"Vlada RS analizirala je tu odluku na sjednici održanoj prošle sedmice i uvidjela da se ona značajno razlikuje od modela iz 2013. godine, na koji su ranije dali saglasnost i Vlada i Narodna skupština RS, a naknadno i Savjet ministara i Vlada FBiH. Bio sam jedan od četiri učesnika u ime Vlade RS na sastanku entitetskih premijera i predsjedavajućeg Savjeta ministara, koji je održan 30. januara u Banjaluci i tada nijednom riječju nije pomenuto da je Savjet ministara već usvojio sporni akt", istakao je Tegeltija za Srnu.

Pojasnio je da je na sastanku rečeno da je u FBiH postignuta saglasnost u pogledu pozicije kantona u sistemu koordinacije i da će Vladi RS biti dostavljen tekst odluke, kao radna verzija, da bi i Vlada u narednim danima mogla da dostavi svoje komentare.

"Nažalost, to se nije desilo. Očito nije ni bila namjera da se vrši bilo kakvo usaglašavanje, već je to bilo samo fingiranje komunikacije i fingiranje navodne uključenosti svih. Sad je jasno da je Savjet ministara sve to odigrao na svoju ruku i držao u tajnosti ono što je definisao i usvojio", rekao je Tegeltija. Istovremeno, Igor Žunić, poslanik SNSD-a u NS RS, ističe da je Mehanizam koordinacije usvojen po želji Bošnjaka i Hrvata, a ne RS.

Crnadak, pak, ističe da još ni od jednog predstavnika vlasti u RS nije čuo šta konkretno ne valja u Mehanizmu i tvrdi da su sve nadležnosti RS očuvane.

"Još ima prostora da Mehanizam popravimo ako nešto ne valja, ali mi dosad nismo čuli nijednu konkretnu primjedbu", istakao je Crnadak.

On je upozorio da RS nije potreban nikakav avanturizam, te je pozdravio odluku Milorada Dodika, predsjednika RS, da bude otkazan referendum.

Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, rekla je da je Crnatkova izjava samo pokušaj da se opravda što nije ispoštovao zaključke institucija RS.

"U izmijenjenom konceptu Kolegijuma, uloga entitetskih premijera je svedena na nivo kantona i Brčko distrikta, a uloga entitetskih premijera pripisana je i velikodušno dodijeljena zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara. Ono što Crnadak ne želi da razumije jeste činjenica da predsjedavajući Savjeta ministara ili njegov zamjenik, sve i kad dolaze iz RS, ne mogu djelovati u ime Vlade RS, već to mogu jedino njeni predstavnici", rekla je ona.

Halid Genjac, član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, na sesiji "Kruga 99" izjavio je da je zasad teško ocijeniti kada bi EU mogla odgovoriti na našu aplikaciju.

"Nije realno očekivati taj odgovor prije nego što riješimo nesporazume u vezi s Mehanizmom koordinacije, prije nego što riješimo pitanje takozvane tradicionalne trgovine, prije nego objavimo rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine i da nastavimo sprovoditi Reformsku agendu", rekao je Genjac.

Samo EU može spriječiti ekstremizam na Balkanu

EU je jedini način da se spriječi raspad BiH i opasnost da zemlja postane utočište džihadista, pišu austrijske novine "Oesterreich".

Kako navodi autor, bh. muslimani su spremni da se orijentišu prema Zapadu ako Zapad bude garantovao teritorijalni integritet zemlji.

Istovremeno, jordanski kralj Abdulah je u Minhenu apelovao na EU da pruži podršku muslimanima u balkanskim zemljama, a posebno u BiH, u kojoj su, kako je naglasio, većinsko stanovništvo.

"Ništa ne bi moglo biti skuplje za Evropu nego da se povećaju nestabilnost i ekstremizam na Balkanu. Od vitalnog je interesa spriječiti pojavu ekstremizma na svim stranama gdje postoje oni koji žele sukobe", rekao je on.