Ante Domić, gradonačelnik distrikta, na svečanoj akademiji, kojom je distrikt obilježio 15 godina postojanja, poručio je da i entiteti i institucije BiH u potpunosti poštuju status Brčko distrikta, ocijenivši da je 15 godina od uspostavljanja distrikta saradnja s entitetima i institucijama BiH prijateljska i partnerska.

I većina analitičara slaže se da je distrikt uspio kao primjer etničkog suživota, ali neki, poput Srećka Latala, uglednog analitičara iz Sarajeva, smatraju da Brčko, iako je uspjelo da uspostavi dobre etničke odnose, nije uspjelo da se oslobodi administrativnog tereta i gušenja privatnog preduzetništva, za koje smatra da je gore nego u ostatku zemlje.

"Administracija je postala glavni poslovođa u Brčko distriktu, što guši i tjera investicije, tako da ono što nedostaje da bi distrikt bio dugoročno prosperitetan i stabilan je smanjenje javne administracije i privlačenje novih investicija", rekao je Latal.

Pažnja

On smatra da je distriktu specifična pažnja koju je imao pomogla i da malo bolje reguliše svoj status u odnosu na entitete i BiH.

Ono što je, prema Latalu, važna činjenica je da je Brčko prvo mjesto u BiH u kojem je OHR zatvorio svoju kancelariju i suspendovao superviziju.

"Postojalo je dosta bojazni šta će se desiti nakon izlaska OHR-a i pokazalo se da Brčko sasvim dobro funkcioniše, tako da je to na neki način ohrabrujuća poruka i za međunarodnu zajednicu, a i za ostatak zemlje", naglasio je Latal.

Za razliku od njega, analitičar Enver Kazaz ne vjeruje da je Brčko uspjelo postati istinski multietničko. On čak ide dotle da smatra da bi riječ "suživot" trebalo zamijeniti po njemu prikladnijom riječi "poredživot".

"Multietničnost je prožimanje kulturnih identiteta, a to, nažalost, nigdje u BiH ne postoji. Distrikt nije multietnički, on je strogo getoizirani administrativni prostor u BiH", naveo je Kazaz.

Prema njemu, ni izlazak OHR-a iz distrikta samo po sebi nije značajna činjenica jer, kako je naveo, međunarodna zajednica nije pomogla zemlji.

"Potpuno je svejedno da li će međunarodna zajednica biti tu svjedok koji pasivno posmatra urušavanje zemlje ili će nastaviti s nekom vrstom protektorskog odnosa", rekao je.

Primjer

Sa druge strane, Valentin Incko, visoki predstavnik za BiH, Brčko vidi kao najbolji primjer odlične međuetničke saradnje i suživota naroda i građana koji u njemu žive, te primjer suživota, sloge, pomirenja i onoga što se može uraditi u BiH kada se odlučno pristupi izazovima.

Incko je, poput Latala, upozorio da su posljednjih godina reforme u distriktu zaustavljene, i ukazao na probleme korupcije i nezadovoljstvo građana ekonomskim rezultatima i standardom.

"Nakon 15 godina možemo reći da institucije distrikta funkcionišu u principu dobro i da je zadatak da se povećaju privredni uspjesi i standard građana, u Brčkom i cijeloj BiH", rekao je Incko.

Đorđe Kojić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta, rekao je da će distrikt dati svoj doprinos ostvarivanju evropske perspektive BiH, a najavio je i kapitalna ulaganja u projekat uređenja bulevara, više kružnih tokova u gradu i radove na obilaznici dugoj 19 kilometara.

Kojić je rekao da je rast privredne aktivnosti u Brčkom prekinula katastrofalna poplava prošle godine i da će uz restriktivnu politiku i javnu potrošnju biti obezbijeđen novac za pomoć u sanaciji štete.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, koji je akademiji u Brčkom prisustvovao u ime Vlade RS, Srni je rekao da je Vlada od početka prisutna i na poseban način prati život i pomaže ovu lokalnu zajednicu.

Struja

Kao poseban vid pomoći, Đokić je izdvojio snabdijevanje distrikta električnom energijom, čime se svake godine Brčkom obezbijedi ušteda od nekoliko miliona maraka, a kroz to i ušteda građanima distrikta koji plaćaju manju cijenu struje.

"Zadnjih godina uočavamo da postoji stagnacija u promociji Brčkog vani i da u tom smislu distrikt stagnira u daljem razvoju i privrednom životu, jer su brojna, nekada velika, preduzeća danas skoro nestala ili se gase", upozorio je Đokić.

Privreda

On kaže da su očekivanja bila drugačija i da u narednom periodu treba uložiti poseban napor da se oživi privredni sektor Brčkog, kao i cijele RS i BiH.

Kao stanovnik Brčkog, Đokić je ocijenio da je u distriktu pronađena adekvatna mjera i uspostavljen balans između različitosti koje objektivno karakterišu život u BiH.

Prema njegovim riječima, na ovom prostoru tri naroda žive skladno i nema vidljivih nacionalnih tenzija i suprotstavljanja na toj osnovi, nego postoji želja svih ljudi da se nešto pozitivno događa, što doprinosi razvoju i boljem životu.

Distrikt je zvanično uspostavljen 8. marta 2000. godine, godinu dana poslije konačne odluke međunarodne arbitraže za Brčko, koja je bila predmet međuentitetskog spora nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Prema posljednjem popisu, distrikt Brčko ima oko 93.000 stanovnika.