Na njihovu stranu juče su se otvoreno svrstali i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i ministar civilnih poslova Adil Osmanović koristeći istu argumentaciju kao i Agencija za statistiku BiH i Federalni zavod za statistiku. Time je napravljen ogroman pritisak na Republički zavod za statistiku RS, koji mjesecima unazad zahtijeva da rezultati popisa stanovništva budu utvrđeni dosljednom primjenom Zakona o popisu stanovništva i stanova u BiH. Prema odredbama tog zakona, među stalne stanovnike nikako ne mogu biti ubrojani ljudi koji godinama žive ili se školuju u inostranstvu. Zvaničnici i stručnjaci iz RS odavno upozoravaju da je obrada podataka dobijenih popisom sprovedenim još 2013. godine, otišla u pogrešnom pravcu zbog nastojanja bošnjačke stranke da mnogo veći broj ljudi od realnog dobije status stalnih stanovnika s ciljem da Bošnjaci stignu do natpolovične većine u populaciji BiH.

Analiza "Glasa Srpske", koju smo obavili uz pomoć stručnjaka iz oblasti popisa stanovništva, pokazala je da je popis od početka postao političko umjesto da bude pitanje struke. Popis već od priprema prati negativna kampanja, pa su se nekoliko mjeseci prije njegovog sprovođenja pojavili leci, proglasi, uputstva i slični materijali namijenjeni Bošnjacima u Skandinaviji, Sjevernoj Americi, Australiji i drugim adresama kako da prevare popisivače i kasnije steknu status stalnih stanovnika BiH. Već tada su kružile dezinformacije da bi, ako se ne popišu kao stalni stanovnici, njihova imovina mogla postati predmet različitih spekulacija, uz gubitak i drugih građanskih prava čime je u bošnjačkoj dijaspori izazivan veliki strah. Tada je i posijano sjeme današnjih popisnih problema.

Problemi dobijaju još širu dimenziju kada se uzmu u obzir posljednje reakcije na prijedlog da se za oko 120.000 popisanih lica preprave nacionalnost, vjera i jezik u "nepoznato", a da budu uvršteni u stalno stanovništvo. Po istom modelu je krenulo širenje straha, ovaj put da bi se BiH mogla suočiti sa velikim brojem tužbi kao što se to desilo Sloveniji početkom devedesetih godina iako je sasvim jasno da popisom nije moguće izgubiti ikakva prava, zbog čega bi postojala osnova za pokretanje sudskih sporova.

- Radi se o rješenju koje bi omogućilo da popis uđe u završnu fazu, ali taj prijedlog Bošnjaci odbacuju i kroz medije šire strah od tužbi, jer očigledno u rezidente od početka žele nezakonito da uvrste popisane osobe koje su se izjasnile da žive u Skandinaviji, Sjevernoj Americi ili Australiji pod izgovorom da se svakodnevno vraćaju kući, što je suprotno i prostoj logici, a kamoli statističkim normama. Standardi jasno definišu da jedna osoba može biti rezident samo jedne države - kaže za "Glas Srpske" jedan od stručnjaka iz oblasti statistike i demografije.

Zavod za statistiku RS juče je ponovo zatražio hitno usvajanje jedinstvenog programa za obradu podataka, ali u skladu sa Zakonom o popisu stanovništva i stanova BiH. Za rješenje na osnovu zakona založili su se i Zvizdić i Osmanović, ali su posegli za argumentima federalnih statističara. Osmanović je to i potvrdio kazavši da iskorak u rješavanju spornih pitanja prvenstveno očekuje od direktora Zavoda za statistiku RS Radmile Čičković.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Mirko Šarović rekao je da pitanje popisa nije razmatrano na jučerašnjoj sjednici i da svako ko o tom pitanju govori, govori u svoje ime, ali ne u ime Savjeta ministara.

- Kada dođe to pitanje na Savjet ministara BiH, ako dođe, u tom smislu ću imati svoj stav. Mislim da je odgovornost na statističkim agencijama. Oni o ovom pitanju treba da se usaglase, tako zakon kaže - naveo je Šarović.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosić ocijenio je da se na sve načine pokušava manipulisati ciframa iz popisa stanovništva i poručio da nije održivo insistiranje po svaku cijenu na tome da se oni koji ne žive u BiH prikažu kao da žive ovdje.

- Evidentno je da je popis postao od tehničkog političko pitanje i koliko mi se čini - neće biti ni nađeno rješenje u ovom periodu. To je loše za sve u BiH i imaće posljedice - upozorio je Bosić.

Rok za objavljivanje rezultata popisa je 1. jul ove godine.

Istraga

Tužilaštvo BiH je zbog odugovlačenja objavljivanja rezultata popisa pokrenulo istragu kako bi utvrdilo da li u svemu ima elemenata krivičnog djela s obzirom na to da je popis koštao oko 50 miliona maraka. U Tužilaštvu su 1. aprila, u svojstvu svjedoka, saslušani direktori zavoda za statistiku RS i FBiH Radmila Čičković i Emir Kremić.

Sporna pitanja

- pitanje 40 koje se tiče mjesta rada i školovanja

- djeca davala odgovore na popisnici za sebe