Prema svjetskom indeksu slobode medija koji svake godine objavljuju Reporteri bez granica, Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala i sa 81. pala na 86. mjesto među 180 rangiranih država.

Prema ovom indeksu, BiH je 2023. godine zauzimala 81. mjesto, a samo godinu ranije bila je na 67. mjestu, na koje je pala sa 56. mjesta gdje se nalazila 2021. godine.

Izvještaj Reporteri objavljuju svake godine povodom 3. maja, Dana slobode medija, a za BiH su ove godine naveli da je medijski pejzaž u BiH fragmentisan i da ga popunjava oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 časopisa i oko 600 informativnih portala.

“Paradoksalno, ovako veliki broj medija ne podrazumijeva i pravi pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko TV kanala nudi kvalitetno izvještavanje, dok su internet portali glavni izvor istraživačkog novinarstva. Sloboda medija i kvalitet novinarstva u velikoj mjeri variraju širom zemlje. Novinarstvo u javnom interesu u Republici Srpskoj, administrativnoj jedinici sa srpskom većinom, suočeno je s izazovima zbog ponovnog krivičnog gonjenja za klevetu i rastućeg uticaja ruske propagande“, navode Reporteri bez gradnica.

Iako je opšte političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u pristupu novinarstvu širom zemlje i to zbog različitih političkih struktura njenih entiteta.

Okruženje za medije je povoljnije u Sarajevu i u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad javnim emiterom RTRS i dovele državni kanal BHRT na ivicu finansijskog kolapsa.

U izvještaju se navodi da je pravni okvir za medije uglavnom usklađen s međunarodnim standardima, a da modernizacija javne medijske politike stagnira posljednjih godina.

“Republika Srpska je ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći dodatnu autocenzuru. Pristup informacijama je načelno otvoren za sve novinare, ali nedavna reforma krivičnog zakona uključuje obavezu pribavljanja prethodnog pristanka za objavu bilo kojih ličnih podataka“, navodi izvještaj.

Ni ekonomsko okruženje nije povoljno za medije i novinare zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji u BiH pate zbog podjela po etničkim linijama i konkurencije medija iz susjednih zemalja koje govore istim jezikom.

“Zbog teške ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo”, navodi se u ovom izvještaju.

Društvo je prožeto mnogim podjelama i i dalje je rastrzano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji podstiču sukobe i podjele, poručili su RBG. Pitanja etničkog i vjerskog identiteta često potiskuju teme ličnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao i u društvu u cjelini, i u medijima je situacija teža za žene.

“Novinari su često mete verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkih napada. Većina novinara ne osjeća se dovoljno zaštićeno dok obavlja svoj posao i nema povjerenja u policiju ni pravosuđe. Različite inicijative su pokrenute kako bi se poboljšala sigurnost novinara, uključujući zakonske mjere i istrage koje vodi tužilaštvo“, naveli su u godišnjem izvještaju.

Prema ovom indeksu, BiH je ostala u društvu država poput Tajlanda, Nigera, Zambije i Paragvaja koje samo za nijansu bolje kotiraju, a iza su Argentina, Malazija i Grčka.

Srbija je neznatno napredovala na listi i sa 98. mjesta napredovala na 96.

Kao i do sada, najviši kvalitet u oblasti medijskih sloboda imaju Norveška, Estonija, Nizozemska, Švedska i Finska. Slovenija zauzima 33. mjesto, Crna Gora 37, dok je Sjeverna Makedonija na 42. mjestu.