Borka Tadić - moderna personifikacija Helen Keler
U Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini danas je odigrana multimedijalna predstava posvećena slijepoj i gluvonijemoj američkoj književnici Helen Keler, čija je personifikacija danas bila slijepa književnica, muzičarka i scenska umjetnica iz Banjaluke Borka Tadić.
"Moderna sam personifikacija Helen Keler i govorim fragmente iz svoje monodrame `U znaku bijelog štapa`. To je reditelj sa svojom ekipom uklopio u jednu cjelinu, u predstavu o Helen Keler", rekla je Tadićeva novinarima.
Multimedijalnu predstavu organizovali su Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske, Pozorište mladih "Dis" iz Banjaluke i bijeljinska Narodna biblioteka "Filip Višnjić".
"Zadovoljstvo mi je i čast igrati sa mladima iz `Dis` pozorišta jer u svojim godinama i potpuno slijepa, mogu da pratim dogovoreno, da znam kada da krenem i gdje da stanem", kaže Tadićeva.
Ona je navela da se o Helen Keler, nažalost, ne zna mnogo, ali da svi koji su upoznati o njenom liku i djelu znaju da je upornošću i snagom osmislila i obogatila svoj život toliko da ni ljudi sa zdravim sluhom i vidom nisu bilo tako obrazovani i uspješni.
"Ako je ona sa tri tjelesna hendikepa - slijepa, gluva i nijema, mogla da postigne ogroman uspjeh, onda to svakako mogu i potpuno zdravi ljudi. Za mene je Kelerova ličnost koju izuzetno cjenim i kojoj se divim", istakla je Tadićeva.
Reditelj iz Banjaluke Novica Bogdanović rekao je da Pozorište mladih "Dis" iz Banjaluke već nekoliko godina sarađuje sa ljudima koji imaju hendikep i do sada su uradili jednu predstavu sa gluvonijemim licima. "LJudi to gledaju kao bilo koju drugu predstavu. Mene lično je fascinirala Helen Keler jer tokom školovanja nisam imao priliku da pročitam ništa o njoj, a sve u vezi s njom je fascinantno - žena koja ne vidi, ne čuje, ne govori, a napravila je od života nešto fantastično, postala je svjetski poznata, školovana književnica koja je naučila četiri svjetska jezika", naveo je Bogdanović.
On kaže da je predstava urađena sa gluvonijemim licima i Borkom koja je slijepa.
"Ostavili smo dovoljno prostora publici da emotivno sagleda koliko je to veliko dostignuće i da se zapita šta je sa svim onim `nevidljivim` osobama poput nje, šta bi sve mogli zajedno da uradimo", rekao je Bogdanović.
Direktor Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske Želimir Radinović rekao je da su u ovoj ustanovi, u oviru programskih aktivnosti i razmišljanja o inkluziji, došli na ideju da učestvuju u ovom projektu.