Iako je predstavljena kao "ključna karika" u borbi protiv korupcije, Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (ni)je ispunila očekivanja, a trenutno, njen najveći domet su javna saslušanja zvaničnika i ukazivanje na pojedine poslove koji bi se mogli okarakterisati kao koruptivni.

Koliki je uticaj Komisije, možda najbolje govori podatak da su, recimo, na jednoj od sjednica zaključili da se u roku od sedam dana obustavi nabavka zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH, međutim to se nije desilo, i javna nabavka je nastavljena, a uskoro bi se mogla i završiti.

Osim Komisije, i zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH bio je da Savjet ministara BiH obustavi ovu javnu nabavku, ali i od toga nije bilo ništa.

"Nadležnosti Komisije su ograničene, ona prvenstveno provodi parlamentarni nadzor s ciljem otkrivanja i prevencije korupcije. U prethodnom periodu ova komisija jeste na dnevni red stavljala velike afere koje su potresle BiH poput kupovine zgrade UIO, afere 'Vijadukt' i drugih arbitražnih sporova. Ta javna saslušanja svakako jesu pomogla da se određenim pitanjima da dodatna težina, da se podigne javna svijest o nekim stvarima, međutim pitanje je šta konkretno može Komisija", rekao je Srđan Traljić iz "Transparency Internationala u BiH".

On kaže da na ovom nivou političke kulture u BiH niko neće brinuti za zaključke jedne komisije, naglašavajući da Komisija može inicirati i određene izmjene zakona i podzakonskih akata i pomoći da se stvari poprave, međutim pitanje je da li išta od toga može proći, ako se uzme u obzir da zbog blokada ni najbolji zakoni koji bi otklonili prepreke za borbu protiv korupcije nemaju prolaz.

"Po našem mišljenju, Komisija je dobra ideja, koja može pomoći prvenstveno u iniciranju konstruktivnih zakonskih prijedloga i kroz javna saslušanja otvoriti veće afere te podići svijest o nekim stvarima koje, nažalost, prolaze ispod radara", zaključio je Traljić.

Inače, Komisija za borbu protiv korupcije formirana je u julu 2022. godine, a prve konkretne aktivnosti imala je tek u novembru 2023. godine. Od tada do danas održali su malo manje od 20 sjednica i obavili nekoliko javnih saslušanja zvaničnika kako bi osvijetlili pojedine slučajeve i poslove koji se smatraju koruptivnim.

Na posljednjoj sjednici, recimo, donesena je odluka o nastavku saslušanja zvaničnika u vezi sa svim aktuelnim arbitražnim postupcima koji se vode protiv BiH i koji su sadržani u Izvještaju Pravobranilaštva od 25. aprila 2025. godine, s posebnim akcentom na slučaj "Viaduct".

Komisija je odlučila da na nastavak saslušanja pozove Borjanu Krišto, predsjedavajuću Savjeta ministara BiH, zatim Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, kao i Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske. Osim njih, na saslušanje će biti pozvani i Jasmina Selimović, guverner Centralne banke BiH, Milenko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, kao i pojedini tužioci i pravobranioci.

"Nije na nama da sudimo, ali imamo mogućnost skretanja pažnje javnosti na neke procese. Bez angažmana Tužilaštva i policijskih agencija ne možemo ništa uraditi. Komisija je jedan vid političkog pritiska i uticaj na javno mnjenje i to je osnov njenog rada", rekao je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red i član Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je Komisija prva počela s javnim saslušanjima i da su taj model preuzele i druge komisije.