Iako se polako stabilizovalo tržište rada, odlazak hiljada i hiljada zaposlenih na bolovanja u Republici Srpskoj značio je i do 30 odsto niža mjesečna primanja. Sa druge strane, masovni odlazak radnika na bolovanje donosio je i minus poslodavcima jer su im ionako smanjeni kapaciteti poslovanja zbog kovida 19 dodatno trpjeli, jer nisu imali dovoljan broj radnika na terenu, pogonu, šalteru...

 

Prema riječima sagovornika "Novosti", zbog masovnih bolovanja, radnici su ostali i bez značajne sume novca jer im je mjesečna plata bila umanjena za trećinu. Istovremeno, u tom periodu i poslodavcima su smanjeni prihodi.

 

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, na bolovanju u 2020. godini, u prosjeku, mjesečno se nalazilo oko 19.490 radnika. Do 30 dana na bolovanju je bilo oko 14.000 radnika, a više od mjesec dana njih 5.490.

 

Poredeći broj radnika na bolovanju iz prošle godine sa brojevima iz 2019. i 2018. vidi se da je u godini epidemije kovida 19 čak oko 3.000 radnika mjesečno bilo više na bolovanju.

 

Ranka Mišić, predsednica Saveza sindikata RS, kaže da posljedice kovida i smanjenje plata radnicima koji su bili na bolovanju i izolaciji direktno se odražava na njihovo finansijsko stanje koje se ne može popraviti tako lako jer tog novca nema.

 

- Razgovaramo sa Vladom RS da se bolest izazvana kovidom 19 tretira kao profesionalna bolest i da se plata radnicima koji odlaze na bolovanje zbog virusa korona isplaćuje u punom iznosu i da se ne umanjuje za 30 odsto - kaže Mišićeva.

 

Ona kaže da sve radnike u RS vređa teza koja se plasira u javnosti da radnici izbjegavaju posao jer ne žele da rade.

 

- Ovo nije tačno. Radnik u Srpskoj ide na bolovanja kad više ne može iz zdravstvenih razloga da radi. Otvoreno kažem da nemamo folirante među radnicima. Ocrniti radnike u RS i govoriti da idu na bolovanje radi hira nije fer. Mnogi od njih nam se žale da ne žele da idu na bolovanje jer im se umanjuje plata. To je samo dokaz da zaposleni ne blefiraju bolovanja - poručila je Mišićeva.

 

Marko Đogo, ekonomski analitičar, kaže da su bolovanja najviše pogodila privatni i realni sektor gdje je zbog manjka radne snage trpio posao.

 

- Građani koji su proveli vrijeme na bolovanju u vrijeme kovida 19 ostali su bez dijela kućnog budžeta, koji neće moći nadoknaditi. Rješenje institucija RS bilo bi ubrizgavanje novca u realni sektor, povećanje primanja radnika i jačanje tržišne ekonomije - smatra Đogo.

GUBITAK I ZA POSLODAVCE

Saša Trivić, predsjednik Unije uduruženja poslodavaca RS kaže da je nažalost epidemija korone odnijela milione maraka iz džepa poslodavaca i radnika.

 

- Bolovanja su bila od 20 do 30 odsto veća nego prije epidemije, takve su brojke sa terena. Za poslodavce su ova bolovanja bila čist gubitak kao i za radnike, ali zbog pandemije nismo imali izbora - kaže Trivić.