Dok institucije poručuju da se sve radi kako bi sistem bio zaštićen i održiv, čini se da je zdravstvo u Republici Srpskoj ušlo u fazu u kojoj se njegova stabilnost sve više oslanja na džepove građana.

Tako su novim cjenovnikom Fonda zdravstvenog osiguranja RS, participacije za pojedine zdravstvene usluge povećane i više od 170 odsto, što je izazvalo oštre reakcije dijela javnosti i opozicije.

Povećanja se odnose na preglede doktora medicine, specijalista i supspecijalista, bolničke dane na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i na usluge radiološke dijagnostike, uključujući CT i magnetnu rezonancu. Upravo ove usluge najčešće koriste radno sposobni građani koji ne spadaju u kategorije oslobođene plaćanja participacije.

Tako će vas dan u bolnici koštati 25 KM, dok ćete za isti period na UKC-u RS morati izdvojiti 30 maraka.

Na drastično poskupljenje upozorili su iz Udruženje potrošača "Don" koji smatraju da je ova informacija prošla nezapaženo u moru drugih poskupljenja na teret građana.

Na ovu činjenicu upozorava i poslanik u Narodnoj skupštini RS Bojan Kresojević, navodeći da je zdravlje postalo luksuz.

"Participacija za bolničko liječenje poskupjela je 173 odsto. Od 1. januara u bolnicama sa 9 na 25 KM, a na UKC-u bolnički dan sa 11 na 30 KM", naveo je na svom X profilu tražeći hitno preispitivanje ove odluke Fonda.

Ljuti su i građani. Navode da su poskupljenja postala svakodnevica i da je, uprkos povećanjima plata, život sve teži.

"Teško je uopšte ispratiti sva poskupljenja od početka godine. Povećanje plata ne može pokriti veće cijene vode, struje, hrane, lijekova, a sad nas je stiglo i ovo u zdravstvu. Ovo nije poskupljenje, ovo su cijene koje su tri puta veće od onih prošlogodišnjih, a pri tom bi se dalo raspravljati i o kvalitetu usluga koje pružaju", rekla nam je Banjalučanka J.S.

Podsjećamo, da se iz plate svakog radnika izdvaja 10,2 odsto za zdravstvenu zaštitu, a sa povećanjem plata od 1. januara i taj iznos će biti veći, pa će tako građani plaćati više za zdravstvenu zaštitu, a uz to i veću participaciju.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da su izmjene ipak bile neophodne. Kako navode, iznosi participacija nisu mijenjani još od 2011. godine, dok su u međuvremenu troškovi zdravstvenog sistema drastično porasli – od lijekova i medicinskog materijala, do energenata, održavanja opreme i plata zaposlenih. Izmjene Pravilnika, ističu, inicirao je Aktiv direktora zdravstvenih ustanova, a usvojene su uz saglasnost resornog ministarstva, s ciljem očuvanja održivosti sistema.

"Fond naglašava da više od 50 odsto osiguranika ne plaća participaciju. Tako su participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije. Pored toga, participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija", navode u Fondu.

Naglašavaju da se Pravilnikom o visini i načinu plaćanja participacije, koji je počeo da se primjenjuje početkom godine, promjene odnose prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zravstvenu zaštitu i na usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja, a uvedeni su i jasni zaštitni mehanizmi za osiguranike.

"Detaljnije je preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 КM - bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge (pacijent bez obzira koliko dugo leži u bolnici i koje usluge da mu se pružaju ne može da plati veći iznos od 370 КM). Naglašavamo da je participacija prihod zdrastvenih ustanova, ne FZO RS.

Istakli su da se participacija za bolničko liječenje plaća najviše za 14 dana i iznosi 25 КM po danu, odnosno 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i plaća se 30 КM po danu, bez obzira na ukupan broj dana provedenih u bolnici.

"Primjera radi, ako je osiguranik hospitalizovan 25 dana u UКC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana. Dakle, Pravilnikom su uvedena jasna pravila uz punu zaštitu najugroženijih kategorija osiguranika, jer oni ne plaćaju participaciju", kažu u Fondu.

Šta kažu direktori bolnica

Na Fejsbuk stranici FZO objavljene su i izjave direktora nekoliko bolnica u Republici Srpskoj, koji smatraju da je povećanje participacije bilo neizbježno.

Direktor Bolnice Zvornik Ivan Popović istakao je da iznos participacije godinama nije mijenjan.

"Participacija za bolničko liječenje bila je 9 KM po danu i nije mijenjana decenijama, dok su u međuvremenu značajno poskupjeli lijekovi, potrošni materijal, energenti i sve ono što je neophodno za funkcionisanje bolnica", rekao je Popović.

Direktor trebinjske bolnice Nedeljko Lambeta naglasio je da će povećanje pomoći zdravstvenim ustanovama da lakše pokriju troškove lijekova i potrošnog materijala.

Slično mišljenje ima i Nebojša Šešlija, direktor Bolnice „Srbija“, koji je poručio da dosadašnja participacija nije bila dovoljna da pokrije ni osnovne troškove boravka pacijenata u bolnicama.