Zahvaljujući nesvakidašnjem talentu, ona je u stanju za svega nekoliko minuta da nauči i kalendar bilo koje godine čitav milenijum unazad, i kao iz topa će odgovoriti da je na primjer 27. aprila 1016. godine bila subota. U svom kraju je već postala poznata kao djevojčica sa kalendarom u glavi pa često voli zabavljati porodicu, prijatelje i komšije sa ovim neobičnim darom.

- Prošle godine me pitala kad sam rođena, a kada sam rekla 2. jula ona je rekla da taj datum pada u četvrtak. Nisam tome pridavala pažnju, ali je onda počela pogađati rođendane braće i sestara i tada sam se zainteresovala. Provjerila sam još nekoliko datuma i uvjerila se da nepogrešivo zna sve datume i dane unazad tri godine, a neke čak iz 2017. godine - ispričala je majka Dubravka.

Problem joj ne predstavljaju ni kalendari koji datiraju stotinama godina unazad ili unaprijed, a koji se mogu pronaći na internetu. Prilikom testiranja, u desetak slučajeva samo jednom je pogriješila, i to za jedan dan, međutim, datume u posljednje tri do četiri godine pogađa u 100 odsto slučajeva.

- U stanju je da nauči kalendar iz bilo koje godine, bilo da se radi o 535. ili 1912. godini. Fokusira se na njega u tišini i naprosto ga skenira tri do četiri minute, a onda će kao od šale davati tačne odgovore - kaže Dubravka.

Na pitanje kako je moguće da tako brzo dođe do željenog datuma, Bojana kaže da joj se stvori slika kalendara u glavi.

- Jednostavno odlutam i ništa drugo oko mene ne postoji. Treba mi samo nekoliko sekundi da dođem do traženog datuma, jer vidim kalendar kao da stoji ispred mene - objašnjava Bojana.

Fascinira podatak da, kada smo joj dali kalendar iz 135. godine, u momentu je rekla da je gotovo identičan kalendaru iz 2016. Uvjerili smo se da je to tačno, i da je razlika samo u januaru i februaru, dok su od marta do decembra ova dva kalendara u potpunosti ista.

Cijelu stvar čudnijom čini to što Bojana do pete godine gotovo da nije mogla govoriti, i znala je samo par riječi, zbog čega su sumnjali da je dijete sa posebnim potrebama. Vodili su je na pretrage, ali nije potvrđeno da ima smetnje u razvoju. Upisali su je u redovnu nastavu i trenutno pohađa peti razred područne škole u Poveliču. 

- Bojana je mirna, povučena i primjerna na času, ali često gubi koncentraciju. Matematika joj ne ide baš od ruke, ali zato prelijepo crta i ima najbolji rukopis u razredu - kaže učiteljica Maja Subotić.

Defektolog-surdopedagog iz Banjaluke, Radmila Đermati, smatra da su Bojanini talenti povezani sa hiperaktivnošću i deficitom pažnje, što predstavlja stanje za koje je karakterističan visok stepen motoričke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma.

Ona već godinama radi sa djecom sa posebnim potrebama u Srpcu i kaže da je imala priliku da godinu i po radi sa Bojanom, za koju se uvjerila da ima problema sa koncentracijom, ali da očigledno posjeduje svojevrstan numerički faktor u inteligenciji.

- U tim danima, nije pokazala talenat za pogađanjem datuma, ali je vješto baratala osnovnim matematičkim operacijama, pa me čudi da joj matematika sad ne ide od ruke. Sigurna sam da će se pronaći u nekim drugim talentima, jer ljudi sa ovom dijagnozom, kada zavole neki posao ili zanimanje, najčešće uz njega i ostaju. Negativna strana je ta što brze gube interesovanje za sve ono što ih ne zanima i to se loše odrazi na njihove kontakte sa okolinom - kaže Radmila Đermati.

Majka Dubravka potvrđuje da je Bojana ponekad zatvorena za komunikaciju sa ljudima u svakodnevnom životu, ali da unutar porodice normalno funkcioniše.

- Ona ima neki svoj svijet u kojeg često odluta. Neprestano me iznenađuje talentima koje pokaže iz čista mira, pa je tako nedavno nacrtala dinosaurusa na kojeg je zalijepila školjkice i napravila malo umjetničko djelo. Često pravi i kreativne figure od papira i plastelina - kaže Dubravka, koja osim Bojane ima sina Danijela (17) i kćerke Dajanu (13) i Dijanu (6) koji nisu pokazivali slične simptome.

U medicinskim krugovima različita su mišljenja da li se hiperaktivnost ADHD smatra za poremećaj. Dok neki smatraju da se mora ozbiljno raditi na rješavanju problema, drugi govore da su to ljudi koji imaju malo drugačiju prirodu od ostalih.

- U svakom slučaju radi se o pojavi na koju treba obratiti pažnju. Potrebno je utvrditi da li se radi samo o nedostatku pažnje ili i manjku aktivnosti. Često se malo živahnija ili povučenija djeca svrstavaju u dijagnozu ADHD, a to u stvari nisu, ali ako se detaljnom analizom utvrdi niz simptoma, onda sa takvom djecom treba raditi kako bi se socijalizovala - kaže psiholog Vedrana Malić.

Poznate ličnosti

Veliki broj poznatih ličnosti imao je dijagnozu hiperaktivnost ADHD, a među njima se izdvajaju Albert Ajnštajn, Leonardo da Vinči, Mocart, Vinsent van Gog, Volt Dizni i Džon Kenedi. U današnjem vremenu za ovu pojavu vežu Stivena Spilberga, Vila Smita, Džastina Timberlejka, Majkla Džordana, Majkla Felpsa i druge.

Mladić iz Jagodine

Sličnu priču objavili su prije tri godine mediji u Srbiji o tada 29-godišnjem Dejanu Velojeviću iz sela Majur kod Jagodine, koji za svaki datum zna i dan kad se zbio, bar stotinu godina unazad.

Baš kao i Bojana, imao je probleme sa govorom i nije progovorio do sedme godine. Zanimljivo je da je Dejan znao datume i dane rođenja svih 3.000 ljudi iz svog sela.

Simptomi i osobine ADHD

• Kratka koncentracija, brzo se dosađuju, odlutaju usred razgovora
  
• Često mijenjaju planove
  
• Rade prebrzo i čine nepotrebne greške
  
• Imaju stalnu potrebu za kretanjem
  
• Veoma znatiželjni, velika moć zapažanja
  
• Maštovit um
  
• Govore, pjevaju i šapuću sami sebi