Bojan Nešković, bijeljinski pčelar: Smanjuje se snaga pčelinje zajednice
Kad bagrem porani sa cvjetanjem i kad kiša počne padati iz dana u dan, onda ni pčele ne mogu biti aktivne i velika je nepoznanica kakva će nam biti ova sezona, kaže za portal Semberija info Bojan Nešković, mladi i iskusni bijeljinski pčelar, ističući podatak da su pčelari u cijelom regionu primijetili da je bagrem potpuno otvorio svoje cjetove krajem aprila i početkom maja, što će uticati na loš prinos meda.
- Ima, naravno, i bagrema koji tek sada otvara latice. Kada bismo imali par sunčanih dana, stanje bi se malo popravilo. Pčelama treba četiri do pet dana dobrog medenja, tako da bismo se mogli nekako izvući iz krize. Međutim, vremenska prognoza nam ne ide na ruku, jer se očekuje vrijeme obilnijih padavina. Za neke pčelinjake nastupilo je kritično razdoblje“, kaže Bojan, koga smo zatekli u pčelinjaku njegovog tasta Mike Despotovića, ističući da ne treba gubiti nadu, jer će u nekim područjima pčelari, ipak, uspjeti i da dobiju određene količine meda od bagrema.
- Bagrem je „Sveti gral“, što se tiče pčelarstva u BiH i Srbiji, pa i u cijeloj regiji. Pčele su u naponu snage, pripremljene za bagrem, te ih je kišovito vrijeme uznemirilo. Pokrenut je jak rojev nagon u cijelom regionu. Ovo bi mogla biti „rojeva godina“. Biće pentranja po visokom drveću u potrazi za rojevima. Ovdje u pčelinjaku razrojavamo trenutno pčele i pravimo vještačke rojeve, malo ih suzbijamo tom mjerom. Dajemo im više prostora i pravimo proširenje, uz nastavke i satne osnove. Na taj način ih upošljavamo i sprečavamo da tako lako uđu u rojev nagon. Ovo je čudna godina i biće različitih iskustava kod pčelara“.
Bojan je i predsjednik asocijacije uzgajivača „Kanike“ u RS, pa je primijetio da veliki broj uzgajivača pčela otkazuje narudžbe matica zbog vremenskih uslova.
- Po hladnom vremenu, ispod 20 stepeni Celzijusovih, matica ne može da se oplodi. Mi ovdje punimo oplodnjake, trudimo se da, ipak, nešto pripremimo. U mnogim pčelinjacima, jer je medenje izostalo, pčelari treba da obrate pažnju na zalihe hrane u košnici. Ukoliko je ta količina ispod osam kilograma, opada rad i moral društva. Smanjuje se snaga pčelinje zajednice, te će ona nespremno dočekati sljedeću pašu. Ukoliko budemo previše forsirali pčele, doći će do jačeg rojevog nagona. Zbog toga je sve ovo šahovska partija u kojoj su igrači i pčelari i pčele, ali, prije svega, i vremenski uslovi“.
Bojan Nešković je prije dvije godine bio u Češkoj na obuci za vještačku oplodnju matica i trenutno je jedini poznavalac te metode u BiH.