Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
Bojadžije, voskari, sodari, opančari... Zanati koje su Bijeljinci zaboravili (FOTO)
FOTO: InfoBijeljina

Opančari, voskari, abadžije i terzije, i još desetine drugih zanata koji su bili poznati Bijeljincima s kraja 19. i u 20. vijeku, nisu se izborili sa zubom vremena, neki su potpuno nestali, neki se prilagodili novim trendovima preduzetništva, dok su neki zanati, poput sarača, užara i ćurčije, još prisutni u našem gradu, ali nažalost bez nasljednika u njihovom poslu.

Izvršni direktor Gradskog zanatsko-preduzetničkog udruženja „Preduzetnik“ Milorad Stević, u razgovoru za portal InfoBijeljina, govori bez kojih to zanata Semberci nekada nisu mogli da zamisle svakodnevni život i rad.
 
- Bijeljina je grad koji je svojevremeno bio prepoznatljiv po zanatstvu, ono mu je davalo dušu i specifičan ugled u okruženju. Ovdje se dolazilo da se kupuje, trguje, a pored čaršije u Janji postojale su dvije čaršije u Bijeljini sa nizom zanatskih i ugostiteljskih radnji. Stariji se još sjećaju Voje opančara koji je imao radnju kod vodotornja, ali i kod njegove kuće na kanalu, te je zapošljavao više radnika, a on sam je posjećivao vašare i tamo prodavao robu, stizao do Šida, Mitrovice, Loznice, Zvornika, Tuzle... - navodi Stević.

Čaršija u Janji
 
Prema njegovim riječima, u Bijeljini se nekoliko porodica bavilo voskarskim zanatom, poslovale su i licidarske radnje za izradu licidarskih kolača, a bile su zastupljene i kujundžijske radnje, koje su se danas zadržale samo u Sarajevu, na Baščaršiji.
 
- Mnogi od tih zanata zahtijevali su maštovitost, kreativnost majstora, pa je i svaki predmet koji su izrađivali bio jedinstven. Svoje zanatske radnje su imali abadžije i terzije, preteče današnjih krojača, zatim lončari i grnčari, kazandžije, bačvari, kačari i pinteri. Danas, recimo, samo jedan kazandžija je prijavljen na dobojskoj regiji ili se zbog kazana ide u Vojvodinu. U Bijeljini je bila poznata i bojadžijska radnja Šunjevarića, a radili su i tkači i trikotažeri - prisjeća se Stević.

 
On ističe da su na bijeljinskom trgu postojale dvije bozadžijske radnje, a da su posla imali i proizvođači sode.
 
- Sodari su iščezli, mada i sada vidim da neki ugostiteljski objekti kod nas povremeno dovoze boce sa sodom iz Šida ili nekih mjesta u Vojvodini. Tamo je soda još uvijek nezaobilazan sastojak za dobar špricer. Osim sodara, Bijeljina je izgubila kobasičare, brusače, potkivače, brijače, bunardžije, remenare - naglašava Stević za portal InfoBijeljina.

Bojadžija

On kaže da u Bijeljini postoji samo jedna registrovana dimnjačarska radnja, dvije kovačke, te da se i dvojica sajdžija bore da zadrže mušterije.
 
- Pedesetih godina prošlog vijeka, u centru Bijeljine, na potezu od prvog do četvrtog solitera, nalazilo se desetine zanatskih radnji. Šteta je što Bijeljina nije uspjela da sačuva dio takvog ambijenta, kao što je na primjer Niš sačuvao svoju kazandžijsku ulicu u kojoj vrijeme kao da je stalo. To bi mnogo značilo za turizam, za mlađe generacije, za cijeli grad - dodaje Stević.

Dio centra grada Bijeljina gdje se danas nalaze tzv. bijele zgrade

On kaže da svako vrijeme donosi nove poslove, nove zanate, koji se prilagođavaju potrebama građana.
 
- Danas imamo sve više prijavljenih agencija za čišćenje, koje se utrkuju sa ponudama. Kozmetička djelatnost je preplavila grad, iako o tome prije pedeset-šezdeset godina niko nije ni razmišljao. Računarski programeri prijavljuju svoje firme i veoma dobro posluju. Veliki je broj i agencija za pružanje intelektualnih usluga, posredovanje, poslovno savjetovanje... - zaključuje Stević u izjavi za naš portal.

Zanatski dom 1931. godine

A.Ljubojević

Fotografije za portal InfoBijeljina ustupio Muzej Semberije.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Vaš komentar

Komentari ( 0 )