Oni ističu da bi kaznenu politiku u BiH trebalo prilagoditi pozitivnoj praksi u brojnim evropskim državama, jer, kako podvlače, nije isto kada sa 300 maraka bude kažnjen građanin sa niskim primanjima i onaj za kojeg je taj iznos zanemarljiv.

Na primjer, u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj te Švajcarskoj visina kazne "reže se" po vrsti prekršaja, ali i visini primanja vozača, što u praksi znači da bogatiji plaćaju više, a siromašniji manje, ali kazna i jedne i druge podjednako zabrine. Da je poželjno da se ovakva praksa uvede i kod nas, smatraju stručnjaciu BiH, koji naglašavaju da, uz prevenciju, sankcije mogu da smanje crni bilans na putevima.

"Nekome ništa nije platiti kaznu od 100 maraka, a nekome je misaona imenica da nađe toliko novca. To je dobra ideja, a da li je prihvatljiva za naše zakonodavce i da li bi htjeli da je razmotre, te detaljno razrade način pripreme, drugo je pitanje", napominje Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.

Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH, ističe da socijalni momenat treba sagledati, ali i ističe da je pitanje koliko pogađa kazna ljude koji "imaju previše".

Međutim, on ističe da bi ovakvu praksu u BiH bilo teško uspostaviti.

"Kod nas je u nekim slučajevima teško pronaći i adresu pojedinim licima. Generalno, ovdje je višestruke povratnike potrebno staviti pod kontrolu, uduzimati im imovinu. Ako neko napravi 20 teških prekršaja, izaziva opasnost. Tu bi trebalo tražiti rješenje", rekao je Kovačević.

U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH kažu da nisu zaprimili inicijative da se u zakon uvede da se iznos kazni prilagođava imovinskom stanju vozača. Međutim, kako uvjeravaju, prilikom izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, razmatrali su pojedina rješenja razvijenih zemalja EU.

"Tačno je da pojedine evropske zemlje iznos kazni prilagođavaju imovinskom stanju vozača. Međutim, potrebno je, pored izmjena u samom zakonu, imati ispunjen čitav niz drugih preduslova za ovakvo postupanje. Moramo imati sve sisteme uvezane, jer se javlja jedan osnovni problem: utvrđivanje imovinskog stanja vozača", kaže za "Nezavisne" Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH.

Ipak, po njegovim riječima, i aktulni zakon ostavlja mogućnost da se kazne izriču i vodeći računa o imovinskom stanju vozača.

"U Zakonu u osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH dati su, za pojedine prekršaje, rasponi novčanih kazni. Zakonima o prekršajima predviđeno je da se, pri odmjeravanju visine novčane kazne, uzima u obzir i imovinsko stanje počinioca prekršaja. Tako nadležni sud može, od slučaja do slučaja, dodatno cijeniti činjenice te visinu kazne izreći i vodeći računa o imovinskom stanju počinioca prekršaja", ističe Andrić.