Kako je to već procurilo u javnost, najveće političke partije postigle su načelnu saglasnost o podizanju izbornog praga sa tri na pet posto, što bi, u najkraćem, značilo kraj bilo kakvog nadanja manjim partijama da će ući u parlamente i tako se domoći kojeg mandata, a i vladajućeg kolača.

U srijedu i četvrtak, Interresorna radna grupa zasjedaće u Konjicu i definisati veliki broj pitanja u procesu izmjena Izbornog zakona BiH, što je juče potvrdio i Ognjen Tadić (SDS), predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i član Interresorne radne grupe.

"Postigli smo dogovor da obavimo konsultacije unutar svojih stranaka, da sve to završimo do 15. decembra pa da onda 16, na toj prelomnoj sjednici, definišemo što više stvari", kaže Tadić.

Na pitanje da li je izvjesno povećanje izbornog praga na pet posto u procesu izmjena Izbornog zakona, Tadić odgovara "da nijedno pitanje nije zatvoreno". Dan pred početak dvodnevne sjednice u Konjicu zasjedaće i Predsjedništvo SDA, koja još važe i procjenjuje da li je podizanje cenzusa dobro ili ne. Safet Softić, potpredsjednik SDA i član Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, ističe da će stranka upravo sutra zauzeti konačan stav.

"Ranije smo utvrdili da postoje razlozi i za i protiv. Značajan glas protiv je što bi takvo rješenje pitanje učešća Bošnjaka u vlasti RS dovelo u težu poziciju. Međutim, SDA generalno smatra da političku scenu u BiH treba ukrupniti kako bismo ubuduće izbjegli afere poput Dva papka i sličnih", zaključuje on.

Osim HDZ-a, koji se već ranije pozitivno deklarisao u vezi s ovim pitanjem, ovo rješenje također podržava i SNSD, navodi Lazar Prodanović, poslanik ove stranke u Parlamentu BiH i član Interresorne radne grupe.

"SNSD je za povećanje cenzusa na pet posto jer bi to znatno povećalo stabilnost u funkcionisanju lokalnih skupština, ali uticalo bi i na kantonalne skupštine i entitetske. Sa druge strane, manje partije bi i dalje imale mogućnost ulaska u vlast kroz koalicije", zaključuje Prodanović.

Profesor Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH i stručnjak iz oblasti izbornih sistema, međutim, ovo ne smatra dobrim rješenjem.

"U ovom društvenom i istorijskom trenutku, ne bi bilo dobro povećavati izborni prag, jer bi to bila jedna od prepreka da se prikažu i etničke i druge grupe na određenim područjima. Konkretno, to bi jako otežalo ulazak bošnjačkih stranaka u strukture vlasti u RS, ali također bi, na neki način, u Federaciji onemogućilo ulazak i jakim strankama na lokalnom nivou koje su iz RS", kaže Arnautović.

Iako se slaže da je definiranje izbornog praga važan element za racionalizaciju političkog prostora u BiH, ključnim pitanjem u narednom periodu smatra reformu političkih stranaka.