Ostavinska rasprava iza doživotnog jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita je ,,napunila,, 32 godine i u januaru ušla u trideset treću, bez nade da će se ubrzo okončati.
Inženjer Blagoje Josipović iz Suvog Polja kod Bijeljine, uredno je predao, prije nekoliko godina, Prvom Osnovnom sudu u Beogradu zahtjev za nadoknadu zbog stradanja u Brozovo vrijeme.
Blagoje Josipović, koji je do minulog rata živio i radio u SR Njemačkoj, zatražio je, zvanično, od Prvog Osnovnog suda u Beogradu da ga pozove na raspravu na kojoj će biti odlučivano o ostavštini Josipa Broza Tita, kako navodi zbog pretrpljene duševne boli koju je njegova porodica propatila za vrijeme vladavine tog čovjeka.
Njegova porodica, koja je živjela u zaseoku Sarije u Bogutovu Selu, kod Ugljevika, teško je propatila u vremenu Titove vladavine, a posljedice su ostale do današnjih dana, poput one da je Udba ubila njegovog brata Savu, a sestru Smilju mučila tako što joj je prognala, pod najtežim prijetnjama, iz manastira Tavne, gdje je bila pronašla mir kao monahinja. Otac Stevan, do hapšenja, u vrijeme komunista, bio je, kao i prije Drugog svjetskog rata, vrijedan, stručan i poštovan, rudar i rukovodilac u rudarskim oknima.
Njegov otac Stevan žigosan je i suđen kao „neprijatelj sistema”. Zbog svega toga niko nije odgovarao, a prošlo je skoro četiri decenije, navodi Blagoje.
Izloženi “neviđenoj golgoti” od djetinjstva, tokom školovanja, bili su suočeni sa brojnim neprijatnim situacijama. Nakon okončanja školovanja, on i njegov brat, u potrazi za boljim životom bili su prinuđeni napustiti državu i krenuti u svijet.
Advokat iz Sarajeva Dušan Tomić, koji u ostavinskom postupku u Beogradu zastupa Brozovu unuku dr Svetlanu Broz, koja živi u Sarajevu, kaže da je, od Prvog Osnovnog suda u Beogradu, dobio zahtjev Blagoja Josipovića, koga inače lično poznaje i da se zauzeo za njegov slučaj.
Meni nisu potrebni nikakvi suveniri, koje je Josip Broz dobijao na poklon, niti bilo šta tome slično, već dio novca koji je ostao iza njega, ali ne onaj koji čine njegove plate i autorski honorari, već onaj koji je iznijet iz tada nam zajedničke države SFRJ, čiji je on bio i civilni, i vojni, i partijski neprikosnoveni lider. Zahtjev za dio nasledstva Josipa Broza, ma kako kome izgledalo, za nas žrtve tog režima je nešto najlogičnije ako je vjerovati u pravdu, a ja lično vjerujem pravosuđu Srbije, kaže Blagoje Josipović.
Drago mi je što, danas, neki od Brozovih naslednika kažu da će pravdu, zbog nasledstva, potražiti i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, što je i njihovo pravo, a kome smo mi mogli da se žalimo minulih decenija, posebno do Brozove smrti kaže Blagoje Josipović, koji još uvijek vjerujući u pravdu strpljivo čeka na odgovor.
Pripremila: Snežana Milošević