Ako krenemo od pretpostavke da će HDZ koji se predstavlja kao "krovna politička organizacija" Hrvata u BiH imati svog kandidata, a da su kandidature najavili i HDZ 1990 te na određen način i Zlatko Miletić, delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine, već je izvjesno da će se za hrvatskog člana Predsjedništva BiH boriti najmanje tri kandidata. Ne treba zanemariti ni DF, stranku iz koje dolazi Željko Komšić, sadašnji "hrvatski" član Predsjedništva BiH, tako da je moguće da se za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda bori i više od tri kandidata. 

Ipak, kandidature za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u prvom redu zavisiće od toga hoće li biti izmijenjen Izborni zakon BiH koji će omogućiti da Hrvati sebi biraju člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je sada slučaj da ih u Predsjedništvu BiH predstavlja političar koji je tu poziciju osvojio zahvaljujući isključivo bošnjačkim glasovima. 

"Iskreno se nadam da će se Zlatko Miletić kandidirati jer bi njegov eventualni izbor dodatno ogolio apsurd političkog sistema u BiH. Time bi se još jasnije razotkrilo koliko je postojeći Izborni zakon nepravedan i štetan po konstitutivne narode, posebno Hrvate. Miletić, iako se izjašnjava kao Hrvat, ima realno daleko veće izglede za izbor nego bilo koji kandidat kojeg podrže legitimne hrvatske stranke, pa čak i ako bi te stranke nastupile zajednički, sa jednim kandidatom", rekao je Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista" iz Mostara. 

On kaže da to pokazuje da sistem ne funkcioniše i da se time faktički nastavlja praksa rušenja duha i slova Dejtonskog mirovnog sporazuma.  "Stoga je izmjena Izbornog zakona ne samo političko, već i institucionalno pitanje - ključno za stabilnost i budućnost BiH. Bez toga, svaki izborni ciklus samo će dodatno produbljivati nepovjerenje među narodima i slabiti ionako krhke institucije", zaključio je Krešić. 

Inače, kada je riječ o eventualnoj kandidaturi Miletića, on je nedavno rekao da će se kandidovati na narednim izborima za člana Predsjedništva BiH, ali pod uslovom da svoju kandidaturu ponovo istakne Dragan Čović, aktuelni predsjednik HDZ-a. Međutim, po političkim kuloarima već mjesecima se spekuliše da će Miletić ući u trku za Predsjedništvo BiH i da u prvom redu računa na bošnjačke glasove kao i Komšić, sa kojim se "politički rastao" prije više od pet godina kada je zbog neslaganja sa vrhom DF-a napustio poziciju generalnog sekretara stranke. 

Da spekulacije nisu neutemeljene govori i činjenica da Miletić kao delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH vrlo često i prilikom glasanja, a u političkim stavovima, prati Klub Bošnjaka. 

Nedavno je zajedno sa Bošnjacima napustio sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i na taj način srušio kvorum kako se ne bi raspravljalo o izmjenama Izbornog zakona koji je predložio HDZ, a kojim bi se omogućilo da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva BiH. 

Kada je riječ o HDZ-u 1990, Ilija Cvitanović, lider te stranke, nedavno je rekao da će četiri stranke (HDZ 1990, HSS, HNP i HDS) koje su potpisale dokument o zajedničkom djelovanju imati kandidata za člana Predsjedništva BiH. 

On je rekao da će koalicija uraditi sve da do idućih izbora 2026. godine dođe do promjene Izbornog zakona. 

"Ta činjenica uticaće na to hoćemo li imati kandidata za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Sudeći prema trenutnom raspoloženju, među ove četiri stranke mi ćemo sigurno imati kandidata za člana Predsjedništva BiH", rekao je Cvitanović. 

Podsjećanja radi, na posljednjim opštim izborima, održanim u oktobru 2022. godine, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bila su dva kandidata, i to Željko Komšić, kojeg je kandidovao DF, i Borjana Krišto kao kandidat HDZ-a. Na tim izborima Komšić je osvojio 227.540 glasova, a Krišto 180.255 glasova.