"Sigurno je da jedan dio se želi baviti politikom jer u politici vide sigurno zanimanje i materijalnu dobit, dok se jedan dio političkih subjekata registruje na izborima da bi prodavao mjesta u biračkim odborima i to je masovna pojava koja je uočena još 2004. godine, kada ste imali nezavisne kandidate koji nisu glasali ni sami za sebe i nisu imali nijedan glas", rekao je za "Nezavisne novine" Vehid Šehić, nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

 

Kada je riječ o predstojećim izborima, CIK je za učešće na njima ovjerio 90 političkih partija, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 145 političkih subjekata, što je za 17 više nego na izborima 2018. godine i čak 89 više nego što je bilo na izborima 2006. godine.

 

Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da je princip trgovine biračkim odborima uhodan i da se primjenjuje na svim izborima, kako opštim, tako i lokalnim. Radi se o tome da političke partije prijave učešće u svim izbornim jedinicama pa i tamo gdje uopšte nemaju svojih birača, a onda stranke između sebe dogovoraju mjesta u biračkim odborima. Na ovaj način direktno se krši Izborni zakon BiH, u kojem jasno stoji da jedan politički subjekt može imati jednog člana biračkog odbora, a sada je situacija takva da od tri člana biračkog odbora sva tri budu iz iste političke partije ili od pet članova da troje dolazi iz iste političke partije. Iako se formalno pravno vode da su iz različitih političkih partija, u suštini članovi dolaze iz jedne političke partije. Drugi način je direktna kupovina za novac ili uslugu jer male pa čak i fiktivne partije koje se osnuju samo zbog mjesta u biračkom odboru svoja mjesta "prodaju" velikim partijama koje nastoje da biračke odbore drže pod kontrolom.

 

"To je vrsta političke korupcije. Ne treba nikoga čuditi da je najveće nepovjerenje građana u Bosni i Hercegovini u odnosu na cijeli region prema političkim subjektima, koji su postali faktički interesne grupe, a ne neko ko bi trebalo da donese boljitak građanima. Oni gledaju isključivo svoj lični interes", rekao je Šehić.

 

Na temu kršenja Izbornog zakona BiH i ugrožavanja izbornog procesa u utorak je održan sastanak predstavnika Tužilaštva BiH i Centralne izborne komisije BiH, na kojem je dogovoreno da se uspostave mehanizmi koji će dovesti do efikasnog dokumentovanja i procesuiranja počinalaca krivičnih djela ukoliko se evidentiraju.

 

Iz Tužilaštva BiH saopšteno je da se prate sve pojave i dešavanja koja mogu ukazivati na eventualnu ugroženost i nezakonito djelovanje u vezi sa izbornim procesom, kako u fazi prijava i tekućih priprema za predstojeće opšte izbore, tako i u nastavku procesa u narednom periodu, kada se očekuje intenzivna izborna kampanja kao i izborni proces 2. oktobra.