„Grad Bijeljina se prostire na površini od 732 kvadratna metra, tako da je udaljenost do tih rubnih sela preko 30 kilometara od središta jedinica. Na svu sreću uspijevamo da stignemo koliko je to moguće“, rekao je Spasojević.

350 intervencija u 2019. godini

U prošloj godini, imali su za 130 intervencija manje u odnosu na broj intervencija 2018. godine.

„U 2019. godini Teritorijalna vatrogasna jedinica imala je ukupno 350 intervencija. Od toga je bilo 11 intervencija na privrednim objektima, 46 na stambenim objektima, na poljoprivrednim 16, požara na niskom rastinju 100, požar u šumama 5, požar na putničkim automobilima 28, na dimnjacima 38, kontejnerima 19, intervencije u saobraćajnim nezgodama 7, sapiranje puta poslije saobraćajnih nesreća 2, otvaranje vrata gdje se misli na tehničke intervencije (vrata, liftovi) 26 i ostale sitne intervencije 52“, rekao je za portal „Dešavanja u Bijeljini“ Spasojević.

Ono što je najbitnije kada su u pitanju podaci Teritorijalne vatrogasne jedinice je da na svim intervencijama u prošloj godini nisu imali ni povrijeđenih ni poginulih vatrogasaca.

„Uništeno je nešto malo opreme, ali to je svakako potrošni materijal - crijeva, mlaznice i slično. Ljudstvo i vozila smo uspjeli da sačuvamo“, istakao je Spasojević.

Apel građanima

U zimskom periodu najveći broj požara je na dimnjacima, u zatvorenom prostoru u stanovima, kućama, kao i u kontejnerima.

„Preko sredstava informisanja stalno apelujemo građanima da u kontejnere gdje se baca papir i zapaljivi materijal ne bacaju užareni pepeo zbog čega često dolazi do požara. Požar kao požar nije opasan, ali se ti kontejneri najčešće nalaze u blizini parkiranih automobila i ispod prozora stambenih zgrada. Neprijatan miris i dim ometa građane, a pored toga, požar iz kontejnera može se proširiti na automobile koji su parkirani u blizini“, objasnio je za portal „Dešavanja u Bijeljini“ Spasojević.

Najčešći uzroci požara u stambenim objektima su neispravne električne instalacije i nepažnja. Požari na dimnjacima se javljaju zbog toga što se prije grijne sezone ne izvrši čišćenje dimovodnih kanala.

„Usred loženja, u dimnjacima se nakupi čađ i zbog toga dolazi do paljenja. Problem požara kod dimnjaka je što ih ne gasimo nego kontrolišemo. Ako dimnjak prolazi kroz kuću, ako je loše izgrađen, gašenjem može doći do pukotina i tada dim ili vatra izlaze u prostorije. Kada je požar sa vanjske strane, pratimo da varnice koje lete iz dimnjaka ne padnu negdje gdje bi mogle zapaliti nešto gorivo ili susjedne objekte“, istakao je Spasojević.

Za manje od mjesec dana tekuće godine TVJ imala je 24 intervencije, što znači skoro svaki dan po jedna intervencija.