- Sluh je jedna od najvažnijih karika za svakodnevnu komunikaciju i razvoj mišljenja i govor, ali je ovo čulo nepravedno zapostavljeno. Moderne tehnologije, era digitalizacije i jakih zvukova, uzimaju danak te je sve više osoba sa djelimično ili potpuno oštećenim sluhom. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu da 3 do 5 od 1.000 beba ima neku vrstu oštećenja sluha. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 10 do 15% stanovništva ima neki oblik oštećenja sluha (lako do teškog), a oko 1% do 2% ima teško oštećenje sluha ili praktičnu gluvoću. Budući da je 3. mart Međunarodni dan sluha o ovoj temi neophodno je više govoriti - počinje priču za naš portal dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić - surdoaudiolog.

Specijalizovana za slušnu i govornu rehabilitaciju, kao i dijagnostiku sluha i slušnih oštećenja, razvoj govora i komunikacije kod osoba sa oštećenjem sluha, a kako bi ukazala na neophodnost značaja sluha i njegove redovne kontrole, osnovala je stranicu na Instagramu i Facebook-u pokrenula podkast "S Ivanom o sluhu".  

- Cilj mi je da edukujem ljude i odvažim svoje kolege da komuniciraju sa ljudima koji žele da saznaju više o sluhu. Kroz svoj rad došla sam do saznanja da ljudi mnogo lakše prihvataju probleme sa vidom, a iz srama ili drugog razloga izbjegavaju da priznaju da ne čuju dobro i da im treba slušni aparat. Poznato je da od sluha zavisi razvoj govora, a od govora zavisi razvoj mišljenja. Gluvoća je jedini hendikep koji se ne vidi a kvalitet života zavisi od kvalitetne komunikacije - upozorava Maletićeva.

Ona podsjeća da u RS ne postoje egzaktni podaci koliko ljudi ima poteškoće sa sluhom i da statistiku vode zdravstvene ustanove pojedinačno, ali da nacionalni registar ne postoji. Kaže da bi bilo potrebno raditi na tome kako bi imali egzaktne podatke na nivou cijele države, odnosno umrežen sistem. 

- Činjenica je da posle 45 godine stari čulo vida ali i sluha. Važno je, da treće doba ne predstavlja kraj, pogotovo što se radni vijek produžio. Važno je i da mladi ljudi  treba da znaju da prekomjerna buka šteti njihovom sluhu i da od iste trebaju da se čuvaju kako bi izbjegli eventualne probleme - kaže Maletićeva za portal InfoBijeljina. 

Problemi sa sluhom evidentni su kod profesora, pilota, profesionalnih muzičara, profesionalnih vozača i svih onih koji su u svakodnevnom životu suočeni sa visokim stepenom buke.

Mlada Bijeljinka Marija Mitrović, diplomirani profesor džez pjevanja, koja je muzičku akademiju završila u Beču, redovno kontroliše sluh.

- Muzika je za mene sve. Nikada me nije razočarala. To je moj svijet, mjesto gdje sam sigurna. To je moje životno opredjeljenje. A bez sluha se ne bih mogla baviti ovim pozivom. Zato je mnogo važno bar jednom godišnje, a po potrebi i češće kontrolisati sluh - kaže djevojka.

Dr sci. med. Ivana Maletić završila je Defektološki fakultet u Beogradu, a doktorirala na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Nakon rada u KBC Srbije i KBC Zemun, zaposlila se u Opštoj bolnici "Sveti Vračevi". Stručno se usavršavala u  Americi, Los Anđelesu.

Diplomirani defektolog, surdoaudiolog bavi se razvojem sluha i govora kod djece i odraslih, dijagnostikom sluha i slušnih oštećenja kao i savjetodavnim radom o nabavci slušnih pomagala kod nagluvih osoba. Kao docent na Univerzitetu Bijeljina bavi se i naučno-istraživačkim radom.

U septembru ove godine na Međunarodnom kongresu otorinolaringologa u Istanbulu IFOS predstaviće rad u kojem se bavila problematikom ljudi koji odbijaju da nose slušne aparate. Istraživanje obavljeno u bijeljinskoj bolnici na odjeljenju za ORLi MFH obuhvatilo je 60 ispitanika a biće prezentovano i domaćoj javnosti.