Ratari imaju pune ruke posla. Završili su prihranu, a obavljaju tretman zaštite protiv korova strnih žita. Ukoliko ovaj posao ne obave blagovremeno, prinos može biti umanjen od 30 do 50 posto, upozoravaju stručnjaci.
Da bi osigurali nesmetan rast i razvoj biljaka poljoprivrednicima se preporučuje da obiđu usjeve, utvrde koji su korovi prisutni na njihovim parcelama i obave tretman, upozorava agronom Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područne jedinice Bijeljina.
- U zavisnosti od rokova sjetve i sortimenta, strna žita u Semberiji su u različitim fazama razvoja, od prvog do trećeg koljenceta. Na parcelama gdje je obavljena redukovana obrada zemljišta i na kojima nisu ispoštovane mjere plodoreda, uočljiva je rana pojava širokolisnih i uskolisnih korovskih vrsta. Od širokolisnih korovskih vrsta dominiraju mišjakinja, mrtva kopriva, prilep. Poslednjih godina mnogo veće probleme stvaraju uskolisni korovi kao što su ljulj, divlja zob i livadarke – pojašnjava Glišić.
Poljoprivrednike savjetuje da u ovom periodu akcenat treba staviti na suzbijanje svih korovskih vrsta.
- Ratari moraju reagovati na vrijeme i ne smiju dozvoliti da korov preraste usjeve i postane otporan na herbicide. Pravovremena zaštita je jedan od ključnih faktora ukoliko želimo kvalitetne i dobre prinose - kaže Glišić za portal InfoBijeljina.
On dodaje da je neophodno i suzbijanja biljnih bolesti i insekata u pšenici.
- Mora se ispratiti njeno zdravstveno stanje i tek onda obaviti hemijski tretman registrovanim herbicidima za tu namjenu - kaže Glišić.
Pšenica dobro podnosi vremenske oscilacije tako da na usjevima nema značajnijih oštećenja.