Bijeljinski psihijatar upozorava: Koji su simptomi depresije i kada treba da zatražimo pomoć
Tmurno vrijeme, nedostatak sunca, koje je važno za raspoloženje i psihičko zdravlje, u zimskom periodu izazivaju anksiozno-depresivne smetnje, pa psiholozi i psihijatri imaju više posla.
Što se prije javite, veća je vjerovatnoća da ćemo problem lakše riješiti, poručuju ljekari.
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će 2030 godine depresija biti na prvom mjestu bolesti koje onesposobljavaju ljude prvenstveno za radno funkcionisanje.
Podaci govore da u svijetu jedna od četiri osobe ima problem sa mentalnim zdravljem. Briga o mentalnom zdravlju, jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju, upozoravaju ljekari. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego i prisustvo somatskog i duhovnog blagostanja.
- Shodno tome možemo reći da mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalne bolesti, mentalnih poremećaja, nego neko emocionalno stanje u kojem možemo da funkcionišemo svakodnevno i da vodimo produktivan život, ne samo za sebe, nego i za porodicu i za društvo u cjelini - kaže Oleg Grubač psihijatar u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Bijeljini.
Koliko je važno somatsko zdravlje, toliko je važno i mentalno zdravlje. Jedno i drugo se prepliću i bez jednog nema drugog.
- Većina bolesti somatskih utiče na psihičko zdravlje u smislu da budemo depresivni, anksiozni i slično, a opet neke druge bolesti koje nastaju somatski mogu nastati kao posljedica dugotrajnog trpljenja stresa, tako da to je neki holistički pristup u kome su tijelo i duh neraskidivo povezani i to jeste tako. Moramo da brinemo i o jednom i o drugom. Mentalno zdravlje je širok pojam, ali ono u užem smislu i ono što se mi bavimo kao ljekari jeste uglavnom neki mentalni poremećaj, to je sad veoma širok spektar bolesti poremećaja i mi se bavimo od nekih običnih anksioznih stanja do onih jačih anksioznih stanja kao što su napadi panike i slično, pa sve do depresivnih stanja i svih drugih ispoljavanja emocionalnih, pa preko bolesti zavisnosti sve do najtežih psihijatrijskih bolesti kao što su šizofrenija, bipolarni poremaćaj i dr. Mi se obično bavimo svim tim bolestima u svim starosnim kategorijama i Centar za mentalno zdravlje, u kojem ja radim, bavi se svim tim spektrom poremećaja, a onda nažalost kada je potrebno mogu da se uključe druge institucije u hospitalno liječenje i slično - kaže dr Grubač za portal InfoBijeljina.
Podrška osobama koje imaju problema sa mentalnim zdravljem veoma je važna - počev od porodice, prijatelja do društva.
BONUS VIDEO:
- Ta podrška mora da postoji, zato stalno insistiramo na tome da je mentalno zdravlje dio zdravlja koji je svakodnevno uobičajen i da ljudi trebaju da se javljaju, da tu ne bi trebalo da postoji nikakva stigmatizacija i da ljudi moraju tim da se bave da bi bili zdravi. Kada je potrebno mogu da se uključe i profesionalci koji se bave mentalnim zdravljem. Uvijek kažem, javite se na vrijeme, što se prije javite veća je vjerovatnoća da ćemo problem lakše riješiti. Sve što odlažemo više, problem može da se zakomplikuje, pa i njegovo rješavanje i nekad nažalost može da dovede do tragičnih posljedica. Zato je važno da se uvijek bavimo temom mentalnog zdravlja i da ističemo koliko je važno da se ljudi na vrijeme jave nama - upozorava dr Grubač.
Dodaje da je stigmatizacija u padu i da se ljudi sve češće javljaju i traže pomoć od psihijatara i psihologa.
- Nadamo se da nas ima dovoljno u Srpskoj i BiH da svima izađemo u susret, ali uvijek će se naći vremena i prostora. Bitno je da se javite, nikoga nećemo vratiti. To je ključni dio početka liječenja, dakle prvo treba da prihvatite da imate problem i da želite da ga riješite, a onda kada se javite sve ostalo ide lakše i pokušaćemo da nađemo neko rješenje - dodaje ovaj prihijatar.
POVEZANE VIJESTI:
Psihijatar Oleg Grubač: Svaka peta osoba na svijetu jednom bude depresivna (VIDEO)
Depresija je veoma značajna bolest i Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će kroz nekoliko godina, 2030 godine da bude na prvom mjestu bolesti koje onesposobljavaju ljude za normalno funkcionisanje, prvenstveno za radno funkcionisanje.
- Depresija može da vodi suicidalnim težnjama i zbog toga zna da bude veoma teška i značajno je da se na vrijeme liječi, tako da kada imamo sniženo raspoloženje koje predugo traje, prejake simptome, kada imamo neraspoloženje, praćeno nesanicom, smanjenim apetitom, kada ne možemo da spavamo ili previše spavamo, kada smo bezvoljni, nismo aktivni i slično to su već znaci da možda bolujemo od kliničke depresije i da je neophodno da se javimo nekome i potražimo pomoć. Čm primjetimo takve simptome, ili čak ako primjetimo kod osoba koje su nam bliske, neophodno je da ih uputimo i da ih podržimo da se jave psihijatru. Procijenićemo o čemu se radi, adekvatno reagovati na to, ali najvažnije je za početak da se ljudi jave - rekao je dr Grubač za InfoBijeljinu.
Anksioznost koju svi imamo u nekim trenucima - stanje lebdećeg nemira, nije problem. Takva anksioznost čak je protektivni mehanizam, ali kada postane prejaka, često se javlja, nekada dovede do teških anksioznih poremećaja, kao što su panični napadi. To je problem koji ljudi trpe, imaju ogromno psihičko opterećenje, nisu funkcionalni i to je stvar ozbiljnog poremećaja koji je neoohodno da se tretira i liječi, naglašavaju ljekari. Nekada lijekovima, čega ljudi ne treba da se plaše, a u nekim slučajevima problem se rješava običnom psihoterapijom.