Prema njegovim riječima, na osnovu podataka kojima u gradu raspolažu, na području Bijeljine ima 4.400 hektara poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike, od čega je ugovorima o koncesiji dato 3.500 hektara, a ugovorima o zakupu 260 hektara.

- Ostale površine su u postupku dodjele putem koncesije ili zakupa, te ova odluka dovodi u pitanje započete procese i izaziva zabrinutost poljoprivrednika šta će biti sa tim zemljištem - navodi Savić.

 
On kaže da semberski poljoprivrednici smatraju da se na ovaj način zadire u teritorijalni integritet Republike Srpske i otima imovina koja je vlasništvo Republike.

- Uz činjenicu da je na području Bijeljine započet proces vraćanja imovine oduzete poslije 1945. godine, koji je prekinuo visoki predstavnik iz samo njemu znanih razloga, sve građane Bijeljine odluka Ustavnog suda BiH još više zabrinjava jer je neophodno da se prekinuti proces dovede do kraja, a umjesto da se vrši vraćanje oduzete imovina, ona se sada u potpunosti oduzima i daje BiH, a ne građanima kojim pripada - upozorava Savić.

On je ocijenio da bi primjena ovakve odluke napravila izuzetno veliki problem jer je nesprovodiva, te ukazao da su imovinski odnosi u nadležnosti entiteta.

Savić ističe i činjenicu da su gotovo 30 godina Republika Srpska, odnosno resorno ministarstvo, kao i lokalna samouprava Bijeljina i građani, uložili znatna sredstva u poboljšanje kvaliteta i plodnosti navedenog zemljišta, te izgradili sisteme za navodnjavanje i zaštitu od grada.

On je uputio podršku Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zaštiti imovinu Republike Srpske, prije svega poljoprivredno zemljište, šume i vodno zemljište koje je vlasništvo Republike.